SVJETLOST DALMACIJE: mozaik Splita i okolice, mozaik Brača Poljica

Iako su ove putopisne proze Jure Kaštelana (Zakučac pokraj Omiša, 1919 – Zagreb, 1990) napisane prije pola stoljeća i danas svojom neposrednošću jednako mogu zadiviti i podučiti čitatelja, jer nisu izostale ni najvažnije hrvatske povijesne činjenice, opisi spomeničke i prirodne baštine. Kaštelan piše o najranijoj prošlosti Jadrana, ilirskim, grčkim i rimskim vremenima, dolasku Hrvata, srednjovjekovnoj i renesansnoj povijesti hrvatskoga naroda i njegove kulture, o dalmatinskim kamenim putokazima, obali pod Mosorom i njezinim osobitostima, da bi nam pritom, poput sjajnog pjesnika i vrhunskog znalca, uspio dočarati svu ljepotu prirodnih i kulturnih spomenika pojedinih dalmatinskih gradova i mjesta. Iznosi detalje iz povijesti antičke Salone, Splita, Trogira te Poljičke republike, vješto opisuje izgled Dioklecijanove palače i Radovanova portala, bračkog kamenoloma te borove šume, maslinike, vinograde, more i dalmatinske težake. Opisujući svoje putovanje po Dalmaciji krenuo je od Splita te je, preko Solina i Kaštela, zastao u Trogiru. Potom se, preko Čiova, Velikog i Malog Drvenika i Šolte, ponovno vratio Splitu. Nije, dakako, zaboravio ni letimičan pogled dobaciti prema Omišu i Stobreču. Potom, suvereno nas vodi cijelim Bračom kao čudom prirode: od Vidove gore, pustinje Blaca, Postira – rodnog mjesta Vladimira Nazora pa sve do Pučišća, gdje se stoljećima bere kamen poznat u cijelome svijetu. Naposljetku piše i o svojim Poljicima i Mosoru, o povijesti i kulturi rodnoga kraja. Umjesto fotografija opise krajolika prate lirski pjesnički pejzaži.