SVJETSKA POLITIKA NAKON 1945.

Sedmo izdanje ovog iznimnog uspješnog standardnog djela sada obuhvaća pedeset godina pa je ono stoga najopsežnija i najažurnija analiza svjetske povijesti poslije završetka Drugog svjetskog rata. Glavni dodaci u ovom izdanju uključuju događaje kao što su neposredne posljedice raspada sovjetskog carstva u Europi i samoga Sovjetskog Saveza; grčevita propast jugoslavenske federacije; Zaljevski rat protiv Iraka i njegove posljedice; Maastrichtski sporazum za unapređenje Europske unije; napetosti u Kini na granici između gospodarske liberalizacije i ograničenja komunizma u sjeni duge vladavine Deng Xiaopinga s ruba groba; različite sudbine u Africi, od optimizma u Južnoj Africi, Gani pa čak i Angoli do sumorne ili još gore situacije u Nigeriji, Somaliji, Ruandi i Liberiji; teški trenuci za UN; zalaz GATT-a i općenito internacionalizma. Za nas u Hrvatskoj, a pogotovo za sve one koji se profesionalno bave suvremenom poviješću, i, osobito, s tzv. "current history", pojava Calvocoressijeve knjige u hrvatskome prijevodu, važan je događaj. Ponajprije zato što je, općenito uzevši, riječ o jednome veoma cijenjenom i respektabilnom djelu, ali još više zbog toga što se u njemu hrvatska država prvi put pojavljuje kao izdvojena tema, kao subjekt međunarodnih odnosa. Naime, u svim dosadašnjim općim pregledima moderne povijesti hrvatski narod i zemlja bili su tretirani samo kao objekt interesa i nadmetanja velikih i regionalnih sila, a katkad bili spominjani samo u bilješkama. Tek 1991, uspostavom svoje nacionalne države, hrvatski je narod izašao iz povijesne sjene i aktivno se - kao subjekt međunarodnih odnosa - uključio u povijesni proces. Peter Calvocoressi jedan je od prvih povjesničara na Zapadu (i u svijetu uopće!), koji je ovu neospornu činjenicu morao priznati i poštovati je u svom prikazu najnovije - tzv. Post-Wall-faze europske povijesti. Zbog svega toga, za našeg je čitatelja osobito važno na koji način Peter Calvocoressi opisuje izlazak Hrvata na svjetlost povijesne pozornice, kako doživljava i ocjenjuje nastanak i prve godine funkcioniranja hrvatske države. Kao pripadnici generacije koja je izvela ili barem proživjela taj epohalni prevrat u našoj nacionalnoj povijesti, hrvatski čitaoci teško će moći izbjeći stanoviti subjektivizam, pa se već unaprijed može pretpostaviti da će mnogi od njih biti nezadovoljni prikazom tijeka događaja, odnosno, i tumačenjima što ih nudi Peter Calvocoressi.