THE JEWS OF THE DUBROVNIK REPUBLIC 1546-1808

Protekla su već gotovo puna dva desetljeća od objave odavno rasprodane knjige “Židovski geto u Dubrovačkoj Republici (1546-1808)” s paralelnom engleskom inačicom naslovljenom “The Jewish Ghetto in the Dubrovnik Republic (1546-1808)”, također u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Autoričin predani istraživački rad na arhivskim vrelima dopunjen bogatim izborom suvremene literature urodio je ne samo otkrićem mnoštva važnih činjenica, nego i novim interpretativnim iskorakom. Već u naslovu autorica se odmiče od geta kao tipičnog simbola i prilazi životnom prostoru Židovske zajednice u širini cijele Dubrovačke Republike, pa publika može pozdraviti posve novo djelo posvećeno prošlosti Židova u vrijeme najvećeg dubrovačkog uspona. Sadržaj je i ovom prilikom ponuđen dvojezično: nakon nedavnog engleskog izdanja pred nama je sad izvorni hrvatski tekst. Od prvih poslovnih dodira kroz kreditnu trgovinu pod mletačkim okriljem krajem 13. stoljeća pa do punopravnog sudjelovanja u gotovo svim granama javnog života pred uspostavu nove francuske uprave pola tisućljeća kasnije, postojane veze između članova Židovske zajednice i njihovih dubrovačkih sugrađana katoličke vjeroispovijedi govore o usponima i padovima međusobnog povjerenja, ali i o postupnom prodoru moderniteta u grad i pripadajuću okolicu. Istraživši u ranijim knjigama “Židovke u Dubrovačkoj Republici”, “Židovski rodovi u Dubrovniku (1546-1940)” i “Židovi Dubrovnika: šetnja kroz vrijeme i prostor od ranih dana do danas” pojedine elemente svakodnevice uz naglasak na povijesnoj demografiji, autorica sada promatra zajednicu u cjelini i odgovara na pitanja o stalnoj kolebljivosti dubrovačkih vlasti prema Židovima (od otvorenog neprijateljstva i progona do niza konkretnih povlastica i zaštite pred crkvenim sudom), razmatrajući koliko su na to utjecali državni interesi, a koliko vjerske razlike i kakvi su bili pogledi dubrovačkih Židova na sugrađane koji su im pružili utočište pred progonima na Zapadu i omogućili načelno nesmetan život i rad. Relja Seferović