TRADITIO IURIDICA VOL. III. REGULAE ET VERBA IURIS

Misija ukazivanja na aktualnost i opću važnost načela, pravila i terminologije rimskog prava za suvremeno pravo, ali i u našoj općoj svakodnevnici, realizirana u velikoj mjeri kroz rubriku Traditio iuridica u tjedniku za pravna i ekonomska pitanja Informator, bila je jedan od bitnih dijelova profesionalnog puta prof. dr. sc. Marka Petraka. Ona se vrlo često očitovala i u razgovorima prilikom usputnih susreta na ulici ili u hodnicima Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na seminarima i predavanjima, putem izlaganja na konferencijama, ali i na mnogim drugim mjestima na kojima je davao svoj doprinos afirmaciji pravne znanosti, Pravnoga fakulteta, rimskoga prava, učenja latinskog jezika, kanonskopravne tradicije i drugim njemu bitnim pitanjima. Njegova je erudicija vidljiva u raznovrsnosti obrađenih tema Traditio iuridica, dok je stil često otkrivao i njegovu humornu stranu te znatnu dovitljivost pri obradi aktualnih pitanja. To su bile samo neke od osobina ovog velikog čovjeka, i dobrog prijatelja, čija je prerana smrt 17. siječnja potresla mnoge. Iznenadan odlazak prof. dr. sc. Marka Petraka prekinuo je i rad na planiranju trećeg volumena knjige Traditio iuridica. Nakon izvrsno primljena prva dva dijela, prirodno je bilo da se na temelju rubrika priređenih u razdoblju od izdavanja drugog volumena, kojih je već bio znatan broj, priđe i pripremanju trećeg volumena. Na temelju izbora i redakcije objavljenih rubrika, navedeni poduhvat je s određenim vremenskim odma- kom dovršen te se pred čitateljima sada nalazi spreman i treći volumen. U njemu su za razliku od prethodna dva obuhvaćene i pravne izreke (regulae iuris) i termini (verba iuris), slijedom čega je i izabran naslov trećeg dijela niza: Traditio iuridica III: Regulae et verba iuris. S obzirom na različite teme i veći broj izreka i termina, a prateći primjer preradbe i dopune udžbenika Rimsko pravo (Marijan Horvat – Marko Petrak, Rimsko pravo, XVII. izdanje, Zagreb, 2022.), struktura knjige je radi preglednosti prilagođena redu izlaganja materije u udžbenicima rimskog (i građanskog) prava, uz dodatna dva poglavlja koja izlaze izvan njihova redovitog sadržaja. Nakon općih načela pripadnih svim granama prava, koja se posebno tiču naravi prava i zakona, slijede pravne izreke i pravni termini iz područja prava osoba i obiteljskog prava (ius quod ad personas pertinet), stvarnog, obveznog i nasljednog prava (ius quod ad res pertinet), te građanskog postupka. Vidljiv je pritom manji broj izreka iz područja obiteljskog, nasljednog i procesnog prava, koje su bile u većoj mjeri obrađene već u prvom volumenu, dok je veći broj izreka o stvarnopravnim i obveznopravnim institutima. Poseban odjeljak posvećen je religijskim terminima te institutima i izrekama iz kanonskog prava, iz čega je vidljiva i širina znanja i interesa Marka Petraka, od početaka religioznosti u arhajskom Rimu do pitanja nadležnosti u pravoslavnim crkvama. Svakako se pritom najveći dio izreka i pojmova odnosi na kanonsko pravo Katoličke Crkve, dok su i neki od njegovih najbritkijih komentara povezani uz primjenu Ugovora o pravnim pitanjima između Svete Stolice i Republike Hrvatske (Nar. nov., Međunarodni ugovori, br. 03/97). Konačno, kao i jedan oblik dodatka, appendix, jer je riječ o prijevodima latinskih izreka, obrađene su »zakonjače« Baltazara (Balda) Bogišića sadržane u Opštem imovinskom za- koniku za Knjaževinu Crnu Goru (OIZ) iz 1888. godine. Nakon uvodnog teksta o samom ovom Zakoniku koji je bio obrađen kroz rubrike Traditio iuridica, navedene su konkretne »zakonjače« te je ukazano na njihovu relevantnost. Riječ je o pravnom pitanju kojemu je Marko Petrak posvetio puno pozornosti tijekom svojih posljednjih godina, a posebno su bili zamjetni njegovi napori za uključenje »zakonjača« u projekt suvremene kodifikacije građanskog prava u Crnoj Gori. U skladu s time, iako nisu na latinskom jeziku, s obzirom na komentare o njihovu prevođenju i aktualizaciji relevantnosti, »zakonjače« su uključene u ovaj volumen. One su istovremeno i hommage naporima Marka Petraka u promociji rimske pravne kulture te isticanju rimske pravne tradicije, izražene kroz latinske regule i termine, u prijevodima i izvan okvira Republike Hrvatske, kao poveznice i zajedničkog temelja europske (pravne) kulture. prof. dr. sc. TOMISLAV KARLOVIĆ