U POTRAZI ZA MIROM I BLAGOSTANJEM: Hrvatske zemlje u 18. stoljeću (Povijest Hrvata V.)

Razjedinjenost hrvatskih zemalja, protuosmanski ratovi i oslobađanje dijela hrvatskoga etničkog prostora, migracije i demografski oporavak, reformski zahvati habsburških vladara na hrvatskome sjeveru i razvojni kontinuitet juga, gospodarski zamah pomorske trgovine, crkvene reforme i administrativni preustroj, bile su samo neke od temeljnih, nosivih odrednica koje obilježavaju 18. stoljeće hrvatske povijesti. U Zapadnoj je Europi to stoljeće - posljednje u ranome novovjekovlju - obilježeno i kao doba prosvjećenosti, galantnosti, raskošnoga baroka i prpošnog rokokoa, doba intelektualizma i stremljenja ka sreći koja se više ne odnosi samo na privilegiranog pojedinca, već na društvo u cjelini. Duh prosvjećenog stoljeća nije mimoišao ni hrvatske krajeve, nejednako se - s većim ili manjim zakašnjenjima i ovisno o zadanosti društvenoga razvoja pojedinih regija - odražavajući u svim temeljnim životnim sastavnicama… Ova knjiga, u cijelosti usmjerena na hrvatsko 18. stoljeće, kroz dvadesetak poglavlja podijeljenih u tri središnje tematske cjeline teži predstaviti temeljne razvojne sastavnice toga prosvjećenoga doba. Od onih sastavnica koje se, promatrane na globalnoj, općehrvatskoj razini, odnose na vojno-politička zbivanja, upravne ustanove i sustav vlasti, sudstvo i prosvjetu, vojsku, zdravstvo, crkvene i vjerske prilike i svakodnevlje, do istih tih razvojnih čimbenika promatranih u svakoj od hrvatskih povijesnih regija zasebno. Naposljetku, u završnoj cjelini knjige hrvatske su zemlje predstavljene u međunarodnome kontekstu, promatrane s pozicija državno-političkih, gospodarskih i kulturnih odnosa s europskim zemljama, ponajprije s onima u koje su bile uključene kao dio većih državnih cjelina. U prvoj knjizi višesveščane Matičine Povijesti Hrvata pišu Maja Katušić, Ivana Horbec, Robert Skenderović, Irena Benyovsky Latin, Darko Vitek, Nataša Štefanec, Lovorka Čoralić, Milan Vrbanus, Alexander Buczynski, Zrinka Novak, Teodora Shek Brnardić, Nella Lonza, Ivana Jukić, Željko Holjevac, Miroslav i Slaven Bertoša, Vjeran Kursar, Slavko Slišković, Zdravka Zlodi i Vesna Miović.