VEĆESLAV HOLJEVAC: tvorac modernog Zagreba i hrvatskog nacionalnog pokreta.

Najslavniji zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac (1917. – 1970.) živio je kratko, a ostavio je iza sebe vrijedne, neuklonjive tragove. Njegov duhovni, stvaralački i materijalni etos utisnut je i danas gotovo na svakom uglu Zagreba, bez njega grad ne bi imao fizionomiju kakvu ima. Ispunio je svoje obećanje, izgradio je 25.718 stanova, cijeli jedan novi grad, gradsku vijećnicu, žičaru, brojne škole, fakultete, kulturne centre, kazališta, tvornice, bolnice, bazene, mostove, parkove, Palaču pravde… Iza tog partizanskog heroja i komandanta, koji je nakon rata ušao u politiku, ostale su gomile projekata, investicija, rekonstrukcija i modernizacije. Zagrebu je dao poziciju najjačeg industrijskog središta FNRJ-a. Na početku njegova gradonačelničkog mandata 1952. godine u zagrebačkoj industriji bilo je zaposleno oko 40.000, na kraju tog mandata 1962. godine oko 110.000 radnika. Zagreb je postao prvi grad u Hrvatskoj i Jugoslaviji po broju poduzeća i po industrijskoj proizvodnji, a po ekonomskom potencijalu uvrstio se među najvažnije zemlje jugoistočne Europe. Gospodarski razvoj Zagreba pod njegovom vlašću znatno je utjecao na povećanje broja stanovnika, koji je s oko 360.0000 nabujao na približno 460.000. Gurao je i izveo pothvate čiji je značaj mjerljiv s onima njegova sugrađanina Milana Lenucija, također rođenog Karlovčanina, koji je uz podršku gradonačelnika Adolfa Mošinskyog postavio temelje urbanog Zagreba i Zagrebu dao „Zelenu potkovu”. Uz njih dvojicu, ali i Milana Amruša i Vjekoslava Heinzela, Holjevac je zauzeo mjesto među najboljim gradonačelnicima koje je Zagreb imao. Ova knjiga to u detalje dokazuje. Iza njega nije ostalo samo ono što je napravio u Zagrebu. Do danas je ostalo gotovo nepoznato da je bio važna ličnosti ključnog razdoblja kada se u Hrvatskoj počeo formirati nacionalni pokret koji će dovesti do osamostaljenja Hrvatske. Trebat će proći pet desetljeća da se u Hrvatskoj pomnije analizira doseg i dimenzije Holjevčeva političkog djelovanja u zadnjoj fazi života, u razdoblju neposredno prije buđenja Hrvatskog proljeća. To njegovo djelovanje detaljno je rekonstruirano prvi puta u ovoj knjizi. U definiranju lika i djela Većeslava Holjevca možda je najbliži istini bio njegov dugogodišnji bliski prijatelj i biograf Slavko Goldstein, koji je dobro poznavao njegove mane i vrline, kad je ustvrdio da je Holjevac bio „heretik u najboljem smislu tog pojma”.