ŽIVOT DALMATINSKOGA GRADA U 17. STOLJEĆU: svakodnevica Zadra u pozadini vojnih zbivanja za vrijeme Kandijskoga rata (1645.–1669.)

Tijekom gotovo 400 godina mletačke uprave u Dalmaciji, grad Zadar bio je administrativni, gospodarski, trgovački, prometni, crkveni, vojni i kulturni centar mletačke Provincije Dalmacije i Albanije. Kao takav, zajedno sa svojim stanovnicima i okolnim lokalnim stanovništvom, predstavljao je urbani prostor u kojem su boravili, ili njime barem prolazili, ljudi svih društvenih i profesionalnih profila iz čitave Europe. Visoki i niži dužnosnici vojske i Crkve, bogati i manje bogati trgovci, razni obrtnici, pomorci, kao i sumnjivi lutalice, svi su se oni u jednom trenutku našli unutar gradskih zidina, neki od njih s namjerom da ostanu, drugi samo privremeno. Kako bi se bolje razumjela ova prilično dinamična slika urbanog prostora grada na istočnoj obali Jadrana, glavni fokus ovog istraživanja usmjeren je na detaljnu analizu urbanog društva u Zadru i svakodnevnog života njegovih stanovnika tijekom jednog od brojnih sukoba vođenih između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva, Kandijskog rata (1645.–1669.). Unatoč tome što urbani prostor Zadra nije bio izravno ugrožen vojnim zbivanjima spomenutog rata, grad je bez sumnje osjećao njegovu prisutnost, stoga nije potrebno posebno naglasiti kako je u određenoj mjeri rat utjecao na život stanovništva unutar gradskih zidina. Prema tome, uz analizu društvene strukture i svakodnevnih gradskih aktivnosti, prilikom ovog istraživanja u obzir su uzete i razne devijacije urbanog prostora uzrokovane ratnim zbivanjima. Samo istraživanje temeljeno je prvenstveno na arhivskoj građi iz Državnog Arhiva u Zadru i Archivio di Stato di Venezia s posebnim naglaskom na fond Bilježnici Zadra (HR-DAZD-31). Već na prvi pogled ovaj materijal otkriva svoje bogatstvo. Naime, među bilježničkim spisima ne izostaju podaci o niti jednoj društvenoj ili profesionalnoj skupini koja je postojala u jednom istočnojadranskom gradu, što ih čini izuzetnim izvorom za proučavanje ovdje predstavljene teme. Oslanjajući arhivska istraživanja na metodološke i teorijske postavke proizašle iz suvremenih znanstvenih kretanja urbane povijesti kao historiografske poddiscipline, urbano društvo Zadra postavljeno je tako u jedan širi kontekst jadranskog bazena, a time i čitavog Sredozemlja. Stoga, bazirajući se na bogatoj arhivskoj građi i dostignućima suvremene historiografije, osnovni cilj ove knjige jest detaljno analizirati i rekonstruirati urbani prostor Zadra kao jednog od najvažnijih i najprosperitetnijih gradova na prostoru istočnojadranske obale u nastojanjima da se ovom, po svojim karakteristikama prvenstveno mikro-historijskom studijom pridonese boljem razumijevanju povijesnih procesa koji su oblikovali sliku čitavog urbanog svijeta Sredozemlja u razdoblju ranog novog vijeka.