Über das Buch
Naslov ovog prvog sveska sabranih radova Marijana Valkovića. Doprinos koncilskoj moralnoj teologijiodgovara sadržaju, jer autor uistinu obrađuje pojedine teme u svjetlu Drugoga vatikanskog koncila. Valković je imao dva poznata učitelja, teologa moralista, Bernharda Häringa i Josepha Fuchsa. Oni su ujedno bili teolozi koji su aktivno sudjelovali na Koncilu i bili posebno aktivni u poslijekoncilsko vrijeme. Valkovićeve tekstove potrebno je analizirati i u tom kontekstu. Knjiga obuhvaća neke do sada, hrvatskoj javnosti, nepoznate radove. Po prvi put se na hrvatskom jeziku donose prijevodi oba doktorska rada i jednog članka objavljenog u Studia Moralia, prestižnom časopisu iz moralne teologije. U dodatku donosimo kratki životopis i cjelokupnu bibliografiju Marijana Valkovića. Prvi dio knjige donosi prijevod doktorskoga rada pod nazivom Muškarac, žena i brak u teologiji Matthiasa Josepha Scheebena. Riječ je o vrijednom radu pod vodstvom poznatog teologa moralista Josepha Fuchsa, koji je objavljen u znanstvenom nizu Papinskog sveučilišta Gregoriane Analecta Gregoriana. Ovo djelo je na određen način odredilo Valkovićev daljnji znanstveno-istraživački rad kako s obzirom na metodu tako i u odnosu na teme koje će obrađivati. Uz obiteljski život i brak ovdje se naziru i druge teme kojima će se Valković kasnije baviti poput teologije katoličkog laikata te pitanje žene. Riječ je o vrijednoj znanstvenoj raspravi ali i o zanimljivom štivu u što će se čitaoci moći uvjeriti. Drugi dio knjige posvećen je tematici pokore i uopće praksi ispovijedi te ulozi ispovjednika a obuhvaća tri rada. Riječ je najprije o drugoj doktorskoj disertaciji O teologiji službe ispovijedi. O službama ispovjednika, koju je obranio na specijaliziranom teološkom učilištu za moralnu teologiju Academia Alfonsiana u Rimu. Mentor mu je bio jedan od najpoznatijih i najplodnijih teologa moralista druge polovice 20. stoljeća, Bernhard Häring. Slijedi rad Eklezijalni aspekt sakramenta pokore, objavljen u Studia Moralia, te produbljenje te tematike u članku Socijalna i eklezijalna dimenzija sakramenta pokore. I ovdje je moguće pronaći određene poticaje kako za teološku raspravu o sakramentu pomirenja tako i za pastoralni pristup praksi pojedinačnog ispovijedanja, koja se u nekim dijelovima Europe gotovo izgubila. Treći dio knjige uvodi nas u, i danas aktualnu ali potiskivanu, problematiku grijeha i obraćenja. I jedno i drugo autor povezuje s promjenama koje se događaju u društvu i u Crkvi. Valkovićeva temeljitost, poznavanje tematike kao i realan pristup promjenama koje nastaju u društvu i u Crkvi, razlogom su da ovi tekstovi mogu biti poticajni i danas. Četvrti dio pod naslovom Vlast kao služenje donosi tri kraća teksta o vlasti kao služenju, stavljajući naglasak na evanđeoski nauk vlasti u Crkvi. Ti tekstovi su nastajali u postkoncilskom zamahu, a ni danas nisu izgubili na aktualnosti.