DRŽAVA I DEMOKRACIJA

Građansko društvo i politička država u "Filozofiji prava" Postoji li inherentna napetost između države kao temeljnog političko-pravnog projekta moderne i demokracije kao načela konstitucije zajednice i izvora legitimnosti političke vlasti? Hegelov je odgovor na to pitanje, čini se, jednoznačno potvrdan. Država, čiji logički dovršeni i posljednji povijesni lik Hegel u samorazumijevanju opisuje u Filozofiji prava, jest "carstvo ozbiljene slobode" jer je njezino unutrašnje ustrojstvo rezultat samoodređenja ideje slobode. No ni država kao cjelina ni politička država kao njezin najviši logički moment - i prostor samosvjesnog, političkog zajedništva - nemaju porijeklo u pristanku i slobodnoj odluci pojedinaca. Država se prema Hegelu i povijesno i logički ozbiljuje protiv demokracije. Demokratske mogućnosti države knjiga Država i demokracija razmatra upravo u kritičkom dijalogu s Hegelom, stavljajući poseban naglasak na njegovo poimanje odnosa građanskog društva i političke države. Teški problemi na koje Hegel nailazi u nastojanju da političku državu izvede kao istinsku, samosvjesnu zajednicu postaju naime jasni tek iz perspektive odnosa te sfere prema građanskom društvu. Neovisno o tome prihvatimo li Hegelovo rješenje institucionalne artikulacije političke države ili ga odbacimo s demokratskog stanovišta, Filozofija prava pokazuje kako je uvjet političke emancipacije do kraja ozbiljena građanska emancipacija, odnosno sposobnost političke države kao umske instance da proizvede i održi "izvanjsko", razumsko zajedništvo građanskog društva koje se ne uspostavlja samo od sebe. Tek je tada smisleno govoriti o demokraciji kao organizacijskom obliku zajednice, odnosno o demokratskoj državi u smislu cjeline čovjekova opstanka u jednom narodu. Domagoj Vujeva (1981), hrvatski politolog. Predaje na Fakultetu političkih znanosti na kolegijima Uvod u političku znanost: pojmovi, Povijest političkih ideja i Povijest političkih doktrina. Član uredništva (2011-2012) časopisa Politička misao. Kao stipendist DAAD-a 2009. boravio na Hegel-Arhivu Rurskog sveučilišta u Bochumu. Važniji radovi: Logika i aporije političkog - politički potencijal prijateljstva, Politička misao, 3/2006; Povijest pojma predstavništva. Elementi za izgradnju moderne teorije političkog predstavništva I i II, Politička misao, 3 i 4/2011 (s L. Ribarevićem); Hegelova teorija političkog predstavništva, Politička misao, 3/2012; Republikanizam i liberalizam u svjetlu Hegelove znanosti o državi, Politička misao, 4/2012; G. W. F. Hegel (poglavlje u knjizi: Moderna politička teorija, 2013).