GOVOR MRŽNJE U HRVATSKOJ

Znanstveni projekt Govor mržnje u Hrvatskoj započeo je u jesen 2015. sa svrhom interdisciplinarnog istraživanja fenomena govora mržnje u kontekstu javnog diskursa u Hrvatskoj. Posebna težina u projektu je stavljena na interdisciplinarni karakter istraživanja – koje uključuje političku znanost, pravnu znanost i medijske studije – budući da takav pristup omogućuje stvaranje obuhvatnije slike o fenomenu govora mržnje. Iz perspektive političke teorije nameću se pitanja o normativnoj opravdanosti zakonske regulacije govora mržnje; o uskladivosti i balansiranju među, s jedne strane, temeljnim pravom na slobodu govora i, s druge, ograničavanjem jezika netrpeljivosti u javnom govoru; o normativnim razlozima sankcioniranja takvoga jezika; o različitim oblicima govora mržnje; te o ulozi države i granicama legitimne političke moći u određivanju prostora slobode javnog govora. Istraživači na projektu Govor mržnje u Hrvatskoj pristupili su pitanjima koja izviru iz ovog tematskog kompleksa na nekoliko različitih razina. Na normativno-teorijskoj razini nudi se pregled rasprava i literature na temu govora mržnje, te različitih teorijskih pozicija vezanih uz normativne izazove koji govor mržnje stavljaju pred ideal slobode govora u suvremenim liberalno-demokratskim državama. Na normativno-pravnoj razini – kroz analizu zakonskog okvira i pravomoćnih sudskih presuda – preslikavaju se već postojeća rješenja i prakse u pravnoj dimenziji sankcioniranja govora mržnje u Hrvatskoj i na razini Europske unije. Uz to, komparativna razina uključuje analizu glavnih presuda Europskog suda za ljudskih prava, te zakonskih rješenja i javnih politika vezanih uz sankcioniranje govora mržnje u zemljama članicama EU-a i njihovu komparaciju s istovjetnim rješenjima u Hrvatskoj, ali i u Sjedinjenim Državama kao alternativnom modelu regulacije govora netrpeljivosti u javnom diskursu. Na razini medijske analize govori se o različitim oblicima govora mržnje i specifičnostima različitih (tradicionalnih i online) medija u njihovu doprinosu smanjenju ili povećanju te vrste javnoga diskursa. Ova analiza uključuje i studije slučajeva kojima se ilustrira kompleksnost primjene zakonske regulacije govora mržnje, te prikaz medijskih kampanja kojima se pokušava odgovoriti na porast jezika mržnje u Hrvatskoj.