HISTORIA MONGALORUM

Ivan Carpini (1180.-1252.), franjevac, diplomat i misionar opisao je 1240. događaje i narode koje je sretao za vrijeme putovanja i boravka kod velikog kana Mongolskog Carstva. Njegova Povijest Mongola koje mi nazivamo Tatarima prvi je pisani opis života i običaja toga osvajačkoga naroda koji je svojim pohodima i okrutnošću izmijenio sliku Europe toga vremena. Poslan je od pape Inocenta IV. u misiju kod mongolskog velikog kana sa zadatkom da pokuša zaustaviti napredovanje Mongola po Europi. U tome nije uspio ali su njegovi opisi mongolske zemlje, klime, ljudi, njihovih vjerovanja i običaja, povijest Carstva i način ratovanja najstariji zapisi toga naroda koje imamo. Korpus hrvatskih prijevoda važnih djela europskog srednjovjekovlja pisanih latinskim jezikom iznimno je siromašan i u tom pogledu prijevod Povijesti Mongola Ivana Carpinija – prvoga i najboljega srednjovjekovnog etnografskog djela o srednjoazijskim prostorima Mongolskog Carstva – sigurno doprinosi poboljšanju takvoga stanja. Mongoli su igrali važnu ulogu u hrvatskoj srednjovjekovnoj povijesti i prijevod ovoga djela omogućuje bolji uvid i u događanja na našem prostorima. Prevoditelj, dr. Mirko Sardelić je najveći autoritet u hrvatskoj historiografiji za povijest europsko-mongolskih odnosa u srednjem vijeku što potvrđuju njegova objavljena djela i prijevodi. Posebnu vrijednost u knjizi predstavlja imagološko poglavlje u kojem Sardelić analizira sliku Mongola i Azije koju je u svojoj povijesti ostavio Carpini, kao jedan od prvih Europljana koji su putovali u Središnju Aziju i o svome putovanju ostavili svjedočanstvo. Uz izvorni tekst na latinskom i prijevod na hrvatski jezik Carpinijeve Povijesti Mongola knjiga sadrži opežnu uvodnu studiju iz koje se jasno nazire popularnost ovog djela u srednjem vijeku ali i u modernoj medievistici. Sardelić prikazuje Povijest kao spoj osobnog iskustva s putovanja i predodžbi o stranim zemljama preuzetih iz europske književne baštine. Knjiga je opremljena ilustracijama i Kazalima.