HRESTOMATIJA LIBERALNIH IDEJA U HRVATSKOJ

Hrestomatija liberalnih ideja u Hrvatskoj prezentira i usustavljuje relevantnu građu iz povijesti liberalne ideje odnosno liberalnih sadržaja u političkoj misli u Hrvatskoj od razdoblja prosvjetiteljstva do današnjih dana, od Gaja i preporoditelja preko Ivana Mažuranića, Imbre Tkalca, Marije Jurić Zagorke do Vlade Gotovca. Hrestomatija prezentira političke ideje eminentnih liberala, ali i liberalne misli značajnih ličnosti u osnovi drugačijih ideoloških orijentacija (J. J. Strossmayera, A. Starčevića, S. Radića,…). Knjigu "otvaraju" tri uvodne rasprave (o pojmovnom određenju liberalizma, o tradiciji europskog liberalizma i razvoju liberalizma u Hrvatskoj 19. i 20. stoljeća) a svaki je zastupljeni autor predstavljen kratkom biografskom bilješkom koja, osim toga, kontekstualizira njegov politički (liberalni) angažman. Prvi je dio Hrestomatije, koji se odnosi na 19. stoljeće, strukturiran u tri podcjeline: liberalne ideje u građanskoj Hrvatskoj i Slavoniji, te Dalmaciji i Istri. Uvršteni programski manifesti, zakonski prijedlozi, novinski članci, memoarski zapisi, političke i teorijske studije te politički govori liberalne provenijencije pokazuju da su liberalizam i liberalni nacionalizam 19. stoljeća bile kompatibilne ideologije. Liberalne ideje iz toga doba bile su u funkciji oblikovanja suverene hrvatske države koja nije bila mišljena bez utemeljenosti na neprijepornim vrijednostima liberalizma: narodnom suverenitetu, trodiobi vlasti, nezavisnom sudstvu,… Premda bez realne mogućnosti ujedinjenja hrvatskih zemalja, tadašnji su hrvatski političari i intelektualci pokazivali zavidan stupanj liberalnosti u odnosu na građanska i politička prava. S druge strane, liberalna građa iz 20. stoljeća svjedoči o posvemašnjem ustuku liberalizma u odnosu na totalitarne odnosno autoritarne ideologije i političke diktature koje su obilježile i opteretile prošlostoljetnu hrvatsku političku povijest, uz tek rijetke otvorene zagovaratelje trajnih vrijednosti liberalizma bez kojih nema moderne demokratske političke zajednice.