KNEIPPOVA ZGRADA: svjedok vremena od otkrića na Hušnjakovu brdu do danas

Upravo u vrijeme geološko - paleontoloških istraživanja, podno brda Hušnjakova, izgrađena je i zgrada lječilišta koje je ostavilo važan trag u prvim desetljećima 20. stoljeća u Krapini. Kneippovo lječilište ili, kako su ga nazivali, prve zagorske mrzlice, posjećivali su gosti iz različitih dijelova Austro-Ugarske Monarhije, svi oni koji su vjerovali u ljekovitu moć vode čiji je najveći zagovornik bio bavarski svećenik Sebastian Kneipp. Zahvaljujući najpoznatijem krapinskom gradonačelniku Vilibaldu Slugi, Kneippovo lječilište je uređeno i otvoreno 1903., te je niz godina uspješno poslovalo. Zgrada je blistala okružena prekrasnim perivojem, zelenilom, potočićem i šetnicama. Sukladno potrebama lječilišta mijenjao se i izgled zgrade, a nakon njegovog zatvaranja 1930. godine, u njoj je djelovala školska poliklinika, zatim odjel zdravstvene stanice, te kasnije đački dom. Pedesetih godina je na nekadašnje Kneippovo lječilište ponajviše podsjećao bazen koji je obilježio ljetne dane mladih Krapinčana. Kako je vrijeme prolazilo, postalo je neizbježno da se u prostorije Kneippove zgrade uvuče i najvažnija krapinska priča, a to je ona o pračovjeku - neandertalcu i mističnom mjestu do kojeg seže pogled s njezinih prozora. Tako je nakon uređenog parka s rekonstrukcijama praljudi i životinja, na prvom katu zgrade 1971. godine otvoren Muzej evolucije zbog čega je tisuće turista posjećivalo Krapinu. Preuzeto iz: „Kneippova zgrada – Svjedok vremena od otkrića na Hušnjakovu brdu do danas“, katalog izložbe autorice Lorke Lončar Uvodić, 2015.