MILOST SUSRETA: umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima

Izložba MILOST SUSRETA – Umjetnička baština provincije sv. Jeronima, izložbeni je projekt koji se nadovezuje na prethodna kulturološka ostvarenja kojima je Galerija Klovićevi dvori, uz suradnju naših istaknutih znanstvenika i stručnjaka, valorizirala i muzejski prezentirala spomeničku i kulturno - umjetničku dimenziju naše baštine vezanu za postojanje i kulturno djelovanje crkvenih redova u našoj zemlji. Na tom tragu, a u namjeri da se kulturni, kulturološki i civilizacijski doprinos pojedinih redova tijekom povijesti približi javnosti, te teorijski i vizualno učini vidljivijim u konstituiranju vrijednosti na kojima počiva naša cjelokupna povijest i kultura, osmišljena je i ova izložba, kojoj je neposredni povod skoro obilježavanje 800-te obljetnice dolaska sv. Franje na naša područja. U nastojanju da shvatimo osobitosti i specifičnosti, obrise i karakter umjetničke baštine vezane uz franjevački red - duž istočne obale Jadrana od Rovinja do Kotora, na izložbi pratimo posebno graditeljsku i umjetničku produkciju – kroz odabrane eksponate, stotinjak umjetničkih slika, skulptura, ikona, liturgijskih predmeta, visokovrijednih primjeraka crkvenog ruha, iluminiranih rukopisa, te ostale važne arhivske i spomeničke građe. Dominantno prisutstvo, djela talijanske umjetnosti, osobito mletačke, jedna je od glavnih karakteristika vezanih za ovu Provinciju i njezinu umjetničku baštinu, od ranog duecenta, preko renesansnih i baroknih ostvarenja. Umjetnici kao što su Antonio i Bartolomeo Vivarini, Lorenzo Lotto, Francesco i Girolamo da Santa Croce, Francesco Francia, Bartolomeo Litterini, Jacopo Palma Mlađi, Baldassare D 'Anna, Leandro Bassano, Petar de Riboldis, Tomaso Rues, Giovani Bonazza, Francesco Cabianca i dr. svojim su radovima obogatili i osuvremenili našu umjetničku baštinu, dok specifična sinteza mletačkih impulsa s osobitostima lokalne tradicije uvjetuje poticajne okolnosti za nastanak vrijednih domaćih ostvarenja, poput djela Blaža Jurjeva Trogiranina, Dujma Vuškovića, Lovre Dobričevića, Nikole Božidarevića, Jurja Petrovića, Ivana Duknovića, Martina Benetovića i drugih. Bilo da se radi o manjim komornim djelima, ili o monumentalnim ansamblima kojima su opremane franjevačke crkve, iluminiranim rukopisima čija specifična misaonost i ljepota zadivljuju, ili pak o primjercima glazbenih ostvarenja sačuvanih u glazbenim arhivima samostana kao primjerima očuvanja lokalne, nacionalne pa i evropske glazbene baštine, ovom izložbom upućeni smo na promišljanje o doprinosu i ulozi ove franjevačke provincije u ukupnom artikuliranju i očuvanju hrvatskog kulturnog identiteta proizašlog, između ostalog, i iz duboko humanističkih načela i učenja sv. Franje, čime naša kultura baštini svoj specifični udio u cjelokupnom evropskom kulturnom nasljeđu. Autori stručne koncepcije izložbe: Miljenko Domijan, Igor Fisković, Radoslav Tomić Kustosica izložbe: Ana Medić Likovni postav: Nikolina Jelavić Mitrović