NASTAVNA METODIKA U RIJEČI I SLICI

Nastavna metodika ima u vidu i računa sa svim predmetima koji omogućavaju šire i dublje sagledavanje odgojno-obrazovnih problema, odnosno s disciplinama iz kojih se uzimaju sadržaji, tj. nastavni program određenog predmeta. Ako predmetna metodika pokriva tek segment nastavničke naobrazbe, onda nema razloga ne govoriti unutar toga i o područnoj metodici, jer će mnogi nastavnici biti nositelji po više predmeta iz istog područja (npr. matematika i fizika, grčki i latinski, engleski i njemački itd.) koji između sebe, a s metodičkog stajališta imaju puno toga sličnog pa i istog. Ovdje pretjerano insistiranje na specifičnostima pojedinog predmetnog sadržaja, a s metodičkog stajališta, može više štetiti nego koristiti, a s ekonomičnog, ne bi imalo razloga dodatno opterećivati studenta s nečim što je isto ili vrlo slično već naučio u jednoj predmetnoj metodici. Ono što takve predmete međusobno razlikuje, prvenstveno su njihovi sadržaji i prateće znanstvene metodologije za koje nastavna metodika kao takva nije nadležna premda je veoma svjesna važnosti predmetnog sadržaja kad je u pitanju postizanje nastavnog cilja. Prvenstveni zadatak nastavne metodike ipak je rješavanje problema načina poučavanja i učenja, prenošenja i usvajanja sadržaja, tretiranje odgajanika u nastavi, odnosa između odgajanika i odgajatelja (učenika - nastavnika), stvaranja učinkovita nastavnog okruženja, upotrebe adekvatnih nastavnih sredstava i pomagala itd., a logika toga postupka veoma je slična kod mnogih predmeta, osobito kad oni pripadaju istom području. To i jest razlog zbog kojega nastavna metodika ima više u vidu faktore objedinjavanja, a manje cjepkanja nastave na pojedine školske predmete, odnosno sinteze vrlo različitih spoznaja i djelatnosti relevantnih u procesu odgoja i izobrazbe nastavnika koja imaju svoju nutarnju logiku bez obzira na konkretne sadržaje određenog školskog predmeta.