NI MODA NI DOKTRINA: zagrebačka škola karikature

„Zagrebačka škola karikature nije ni moda ni doktrina. Nastala je 1964. okupljanjem mladih duhovitih ljudi (među kojima je bilo studenata najrazličitijih profila i budućih zvanja) oko studentskog eksperimentalnog kazališta u Studentskom centru, časopisa "Prolog", oko mladenačkog časopisa "Polet", "Studentskog lista", u doba, dakle, entuzijastičko i prepuno alternativa. Baveći se karikaturom, kao nevino-ubojitim oružjem protiv loše vođenog svijeta, inovirali su sam medij: afirmirali su i razvijali KARIKATURU BEZ RIJEČI, likovnu karikaturu, crnohumornu i apsurdnu u odnosu na standardnu novinsku karikaturu koja je imala svoju visokokvalitetnu predratnu tradiciju. U crtež su unosili elemente pop-arta (kombinacijom crteža i kolaža) i nove neobvezujuće oblike, koji su bili alternativa realizmu američkih stripova A. Raymonda i H. Fostera i profinjenoj stilizaciji Walta Disneya, bliski autorima Zagrebačke škole crtanog filma po kojoj su i dobili ime. Bili su to Ratko Petrić, Ivan Pahernik, Zlatko Bastašić, Ivan Vitez, Milovan Kovačević Koko, Ivan Šarić, Jakob Mirković, Zoran Pavlović, Fedor Kritovac s ponekim gostima na skupnim izložbama koje su postale, također, novi oblik predstavljanja karikature. Službeno su trajali do 1974., kao skupina, da bi se kasnije individualno izražavali karikaturom ili su karikaturalno promišljanje svijeta transformirali za medije u kojima su djelovali.“ (Branka Hlevnjak) Zahvaljujući ULUPUH-u i financijskoj potpori Ministarstva kulture RH, ova se vrijedna nematerijalna baština našla ukoričena u knjigu: Branka Hlevnjak & drugi : „Zagrebačka škola karikature - Ni moda ni doktrina", u izvrsnom dizajnu Lidije Novosel. Na 152 strane raskošno ilustrirane knjižice džepnog formata autori su predstavljeni abecednim redom, s nekoliko radova, pratećim kritičkim tekstom te biografskim podacima. Između njih nižu se, u istom abecednom slijedu, pojmovi koji obilježavaju karikaturalno sagledavanje svijeta autora ove škole, poput: Cinizam, Crni humor, Sardonski smijeh, Sarkazam, Tragedija, Ludizam itd. itd. Ovoj duhovitoj uredničkoj intervenciji na dizajnerski je način odgovorila Lidija Novosel poigravanjem tipografijom i naslovima poglavlja. Vizualno atraktivno izdanje uz osnovni tekst Branke Hlevnjak obogaćuju i tekstovi ostalih likovnih kritičara i povjesničara umjetnosti koji su se dotakli Zagrebačke škole karikature, poimence: Antoaneta Pasinović, Vladimir Maleković, Fedor Kritovac, Višnja Slavica Gabout, Juraj Baldani, Zlata Bujan Kovačević, Josip Dujmović, Hrvoje Pejaković i Dubravko Horvatić.