RJEČNIK KRATICA

Suvremenu komunikaciju obilježava nastojanje da se u što kraćem vremenu i na što manjem prostoru donese što više obavijesti, pa se zbog toga u današnjem jeziku svakog naroda sve više upotrebljavaju kratice. Skraćeno pisanje čestih riječi bio je davnašnji običaj, ali su danas kratice ušle u veliku modu, upotrebljavaju se u pretjeranom broju tako da ne možemo otvoriti nijedne novine da ih ne nađemo gotovo na svakoj stranici, npr. RH, SAD, SDP, HDZ, TV, HRT, MMF, PLO, UEFA, FIFA, NBA. Katkad se u tekstu kratice razvezuju, tj. uz njih dolazi i njihov puni naziv, ali se mnogo češće pojavljuju kratice bez punog naziva, a mnoge iz drugih jezika i bez ikakva objašnjenja. Da bismo se mogli snalaziti u toj poplavi kratica i njihovih značenja, potreban je rječnik kratica koji sadržava temeljni lik (puni naziv), kao i objašnjenje, ponajčešće u obliku prijevoda. Ovaj rječnik obuhvaća oko 20 000 natuknica s potrebnim razveznicama s temeljnim likovima i tumačenjima. Kad ovaj rječnik uđe u uporabu i kad se točno pokažu potrebe korisnika, može se razmišljati o njegovu usavršavanju. Naš je pristup u nešto većoj mjeri "enciklopedijski", jer gdje je moguće dodane su informacije o podrijetlu, području ili svrsi same kratice, što najčešće rječnici kratica drugih leksikografija nemaju. Najveći broj kratica potječe iz engleskog jezika i u svom izvornom obliku koriste se i kod nas. Točnije, u hrvatskim tekstovima se gotovo kao pravilo pojavljuju engleske kratice i vrlo rijetko nalazimo primjere da se preobličuju u hrvatske kratice. Rijetki su primjeri preobrazbe poput ICTY (International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia) u MKSJ (Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju) i WHO (World Health Organization) u SZO (Svjetska zdravstvena organizacija). Prema poznatoj leksikografskoj tvrdnji rječnik je zastario čim izađe iz tiska. Kad je riječ o rječniku kratica, ta leksikografska mudrost je i te kako točna. Naime, kratice nevjerojatnom brzinom ulaze u jezik, i odraz su različitog područja suvremenog života, političkih događanja i preobrazbi kojima smo svjedoci iz dana u dan. Područja koja nameće suvremeni život i položaj Hrvatske u svijetu uvjetovala su našu odluku da se u što većem broju uključe kratice institucija EU, svjetskih organizacija kao što su UN, NATO i njihovih pratećih sadržaja, zatim kratice prisutne u tehnologijama koje su postale svakodnevica, računalne kratice, telefonija itd. Posebnu pozornost posvetili smo kraticama koje se pojavljuju u komunikacijskim tehnologijama, tj. u različitim oblicima internetske komunikacije i SMS porukama mobilnih telefona, kao i emotikonima iz internetske i SMS komunikacije.