RUSKA KNJIŽEVNA UTOPIJA I DISTOPIJA: od Oktobarske revolucije do Drugoga svjetskog rata

Svjedoci smo danas globalnih socio-kulturnih preobrazbi, kada se u moru problema pokušava racionalnim metodama doći do rješenja gorućih problema. Svjedoci smo i kraha nekih od tih pokušaja. Međutim, činjenica je da se time ne iscrpljuju mogućnosti / pokušaji davanja alternativnih odgovora i drugačijih slika budućnosti. Dis/u/topija jeste jedna od formi „pogleda u budućnost“, osobit način stvaranja slike alternativnih sudbina čovjeka i čovječanstva, svojevrsna refleksija o kulturi. Fenomen dis/u/topije, kao piše Rafaela Božić u svojoj knjizi, izuzetno je složen, pa su multidisciplinarna istraživanja zapravo i porodila neku vrstu gnoseološkog paradoksa: suština i invarijantne osobine ovog (pod)žanra postaju sve neulovljivije. dr. sc. Adijata Ibrišimović-Šabić Kako se navodi i u uvodnome tekstu ove knjige, interes prema anti-/dis-/u-topiji izvire iz novog interesa književne teorije prema tim književnim vrstama, a znanstvenu relevantnost djela osnažuje i činjenica da su se anti-/dis-/u-topijski književni tekstovi od svojih početaka nalazili na rubu književno-znanstvenog kanona. Dominantan je pristup toj književnoj vrsti (ili književnim vrstama) u knjizi Rafaele Božić iz perspektive sociologije književnosti, pa se u književnim tekstovima primjećuju obrasci koji istražuje složene društvene odnose kroz prikaz alternativnog, vremenski i/ili prostorno dislociranog svijeta. Upravo takav pristup književnosti, koji povezuje metodu pomnoga čitanja (close reading) s analizom šireg društvenog i kulturnog konteksta, često dominira u suvremenim pristupima književnosti pa je u oba smisla (predmetom bavljenja i pristupom analiziranoj građi) ova knjiga vrijedno štivo. dr. sc. Danijela Lugarić Vukas