SPISI I RAZGOVORI

Petnaest Foucaultovih tekstova i razgovora, sakupljenih u ovoj knjizi, metodološkog su karaktera i prate jedan od uporednih stvaralačkih tijekova velikog francuskog filozofa. Istovremeno sa svojim slavnim knjigama istraživačkog karaktera, poput Istorije ludila, Rađanja klinike ili Istorije seksualnosti, Foucault je, prisiljen originalnošču svojih zamisli i pristisnut zahtjevima javnosti, pisao i knjige o svojim knjigama, knjige u kojima raspravlja o metodama koje koristi u svojim istraživanjima. Riječi i stvari ili Arheologija subjekta takve su knjige. Pored toga neumorno je i bez prestanka pisao tekstove te vodio razgovore. (Sabrani Foucaultovi tekstovi i razgovori prostiru se na 3000 stranica velikog formata.) Neki od njih postali su jednako slavni i uticajni kao i njegove knjige. U tekstu „Niče, genealogija, istorija“ (1971), uz genijalno tumačenje Nietzschea, Foucault pokazuje zbog čega se od arheologije okreće genealogiji. U razgovoru „Istina i moć“ (1976) ova dva naizgled suprotstavljena pojma dovode se u neraskidivu vezu. U razgovoru „Strukturalizam i poststrukturalizam“ (1983) odgovara na pitanje „kojim pojmovnim aparatom zahvatiti sadašnjost?“ U tekstu „Dva ogleda o subjektu i moći“ (1984) daje vrtoglave analize odnosa moći. U posthumno objavljenom tekstu „Šta je prosvećenost?“ upušta se u možda najlucidnije tumačenja Kanta. Ovih petnaest tekstova i razgovora tek su djelić jednog ogromnog i beskrajno važnog djela, ali baviti se filozofijom bez njih nije moguće.