TITO U VATIKANU

Silvije Tomašević, dugogodišnji dopisnik brojnih hrvatskih medija iz Rima, podsjeća na prvi i jedini boravak Josipa Broza u Vatikanu. Tada je prvi put šef neke socijalističke države službeno posjetio Svetu Stolicu u ožujku 1971. godine, a i danas mnogima u Vatikanu nije drago što je papa Pavao VI. primio onoga tko je dao zatvoriti kardinala Alojzija Stepinca. S druge strane, Tomaševiću je isusovac Federico Lombardi, predstojnik Tiskovnog ureda Svete Stolice, rekao kako je Vatikanu bilo važno otvaranje prema čelniku Pokreta nesvrstanih, a i koji je upravljao državom ipak drugačije od drugih komunističkih diktatora. Jugoslavenski je maršal četvrt stoljeća prije posjeta rimskom prvosvećeniku tražio stvaranje državne katoličke crkve, odvojene od Svete Stolice, ali je u međuvremenu shvatio da su katolici pretvrd orah i želio se u što boljem svjetlu predstaviti Zapadu. Prema nekim izvorima, Tito je bio pozvao Papu u posjet Jugoslaviji već u kolovozu 1971. godine. No, možda bi za određene vatikanske krugove bio previše odlazak Svetog Oca u komunističku zemlju, čijem se dolasku i službeni Beograd protivio. Toliko da u Jugoslaviju nije uspio doći ni Papa Putnik - Ivan Pavao II. U mozaičnoj knjizi "Tito u Vatikanu" iznose se i detalji o tome kako se u Vatikanu gledalo na Tita, komunizam, Jugoslaviju i Hrvatsku. Tomašević ne govori samo o Titovu posjetu Svetoj Stolici nego - na temelju uglavnom talijanskih knjiga, lista L' Osservatore Romano i razgovora s kardinalom Silvijem Oddijem, monsinjorom Milanom Simčićem i drugima - priču publicistički širi na posljednjih sedamdesetak godina 20. stoljeća. Dotiče se suđenja nadbiskupu Stepincu, stradanja biskupa i svećenika u drugim socijalističkim državama, lažnih svjedočenja špijuna na kojima se gradio napad na papu Pija XII., iznenađujućeg posjeta Cvijetina Mijatovića, predsjednika Predsjedništva SFRJ, papi Ivanu Pavlu II., itd. Susret Tita kao šefa socijalističke države i Pape kao suverena vatikanske države i poglavara najveće vjerske zajednice u svijetu imao je te 1971. godine povijesno značenje. Razgovor pape Pavla VI. i maršala Tita trajao je čak 75 minuta, što je bilo više negoli s bilo kojim državnikom koji je do tada bio u Vatikanu. "Danas smo, na određeni način, prisustvovali susretu dvojice velikih revizionista." (Enzo Bettiza u Corriere della Sera)