GUSTAV MAHLER

Gustav Mahler, austrijski skladatelj, posljednji simfoničar romantičnoga razdoblja ili kasne romantike i smioni preteča glazbenoga impresionizma, nove epoheu europskoj glazbi, bio je jedan od najvećih opernih i koncertnih dirigenata svoga doba. Rođen je 1860. u Kališt’ima, gradiću na granici Češke i Moravske. Osobite dirigentske nadarenosti, Mahler je već u svojim početcima svratio pozornost svojom interpretacijom romantičkih opera, osobito Wagnerove „Walküre“. Desetljeće 1897. − 1907. zlatno je razdoblje Bečke opere, i to najvećim dijelom upravo pod njegovim umjetničkim vodstvom. Dirigirajući u svim značajnijim europskim metropolama − od Londona, Pariza, Petrograda, Praga, Amsterdamai New Yorka, gdje je od 1909. dirigent Njujorškoga filharmonijskoga društva,Mahler je ostvario brojna djela, među kojima u vrhunce spadaju Wagnerova opera „Tristan i Izolda“, Mozartov „DonGiovanni“ i Gluckova „Ifigenija u Aulidi“. Samistodobno sklada (ukupno deset simfonija, od kojih desetu nije uspio dovršiti) nastojeći svoje stvaralaštvo nasloniti na Beethovenovu klasiku i Brucknerovu romantiku, želeći svoja monumentalna simfonijska djela pretvoriti u simbole od općeljudskoga značenja. Veliki umjetnik umro je 18. svibnja 1911. u Beču. „Alfa“objavljuje o stotoj obljetnici Mahlerove smrti knjigu Zdeneka Mahlera (1928.), potomka Gustava Mahlera, književnika i umjetnika koji je napisao niz knjiga označajnim češkim osobnostima (Smetana, Dvorák, Havliček, Masaryk). Osim toga, autor je niza filmskih scenarija i televizijskih emisija, primjerice serijala o glazbenoj dinastiji Strauss.