IZABRANA DJELA STOJAN VUČIĆEVIĆ I ŽELJKO SABOL

»Stojan Vučićević u svojim lirskim putopisnim prozama, još zornije i konkretnije nego u svojoj poeziji, tematizira sržna mjesta osobne mitologije te konstituira vlastiti identitet u srazu sa stranim zemljama u čiju se atmosferu uživljava. Njegove lirske putopisne proze tako su tekstovi u kojima se subjekt intenzivno samootkriva, ali u intenzivnom kontaktu s prirodnom, kulturnom i socijalnom okolinom. Po tome su ti tekstovi konkretiziraniji od onih pjesničkih, s naglašenijim lokalnim koloritom te upotrebom raznovrsnih stilskih i jezičnih tehnika i registara. Moglo bi se stoga čak i ocijeniti da su lirske putopisne proze najdojmljiviji dio opusa Stojana Vučićevića, a zajedno s njegovom vrijednom i osebujnom poezijom te književnim kritikama i prikazima čine ga važnim hrvatskim književnikom druge polovice XX. stoljeća, odnosno suvremene hrvatske književnosti… (...) Sabol je dakle paradigmatski razlogaš već i po karakteru svoje iskazne instance - onoga što nazivamo subjekt u iskazu (ako se izričito spominje u tekstu) ili subjekt iskaza (pjesmovna svijest koja proizvodi tekst). Taj je subjekt uvelike dakle racionalan, konstativan. On proizvodi poetski jezik koji ima neutralni, izjavni karakter s naglašenom pojmovnošću, diskurzivnošću, refleksivnošću, sentencioznošću. To rezultira izrazom ne odveć razvedene figurativnosti, tipizirane metaforičnosti i simboličnosti te motivikom tamnoga, katkad čak i morbidnog kolorita. No sve je to svojevrsni 'produžetak' Sabolova, i općenito razlogaškog, poetskog svjetonazora, koji stavlja naglasak na spoznajnu dimenziju pjesme, odnosno sloj svijeta književnog djela, pa pjesnički jezik uglavnom tretira kao prijenosnik egzistencijalne i ontološke analize unutar pjesničkog izraza… Za hrvatsku književnost nije važan samo kao istaknuti pjesnik, već i kao plodan i relevantan kritičar, esejist i leksikograf. Zato smo u ovu knjigu, uz opsežan izbor iz njegove poezije, uvrstili i izbor iz Sabolovih kritičkih i esejističkih tekstova o likovnosti, odnosno slikarstvu« (Davor Šalat).