JERUZALEME, JERUZALEME: kako je taj drevni grad potpalio suvremeni svijet

Majstorski napisano, ovo odlično djelo američkog povjesničara, romanopisca i bivšega katoličkog svećenika Jamesa Carrolla (1943.) svojom aktualnošću i kakvoćom svakako zaslužuje veliku pozornost kakvu je priskrbilo u razmjerima svjetske publicistike. Naime cijenjeni američki pisac u svom djelu otkriva kako je drevni Jeruzalem postao središte vjerskih sukoba te sinonim vjerskoga zanosa koji kao nigdje drugdje na svijetu neprestano potpaljuje iskre sukoba. Prema autorovu nadasve zanimljivu tumačenju daleke prošlosti, Biblija je zapravo nastala kao čin otpora i odgovor svekolikom nasilju koje je prijetilo Jeruzalemu od sama njegova nastanka. Stoljećima poslije sveti ratovi utisnuli su apokaliptični grad u svijest zapadne civilizacije osobito potičući vjerske sukobe među židovima, kršćanima i muslimanima. Zanos ratovanja seže još u vrijeme Rikarda Lavljeg Srca pa sve do feldmaršala Edmunda Allenbyja, koji je tijekom Prvoga svjetskog rata osvojio Jeruzalem te zapalio fitilj ratnog sukoba koji bjesni i danas. Kroz povijest je upravo Jeruzalem obilježio i Novi svijet koji je uobličen milenijskom opsjednutošću Gradom na Gori − od guvernera Winthropa, preko Abrahama Lincolna i Woodrowa Wilsona, sve do Ronalda Reagana, a samim time utjecao je i na zapadnu civilizaciju općenito. Jeruzalem je božanski grad, a tzv. jeruzalemska groznica, neraskidivo povezana s kršćanskim zanosom, uistinu je pogibeljna − ali neimenovana − treća strana izraelsko-palestinskih sukoba. Stoga je njezino razumijevanje ključ za svjetsku povijest i najbolja prilika za ponovno uspostavljanje mira. Riječ je dakle o knjizi o dva Jeruzalema: svjetovnom i nebeskom, ovozemaljskom i zamišljenom. Ta se dvoznačnost očituje u napetosti između kršćanskoga Jeruzalema i židovskoga Jeruzalema, između europskoga Jeruzalema i islamskoga Jeruzalema, između izraelskoga Jeruzalema i palestinskoga Jeruzalema, između Grada na Gori i pripadnika naroda Kralja što ima doći, Mesije. Svi prošli i ovodobni sukobi vuku svoje korijene iz dubina skrivene prošlosti i Carroll ih u svojoj knjizi nemilosrdno iznosi na svjetlo dana. Čini se kako se dva spomenuta Jeruzalema taru jedan o drugi kao kamen o kresivo i potpaljuju ratni plamen. Doslovno, taj požar ratova što su se rasplamsavali između naroda i država − često ih se smatralo svetim ratovima jer su započinjali iz svetoga grada − osnovna je tema Carrollove knjige. Sveta je Zemlja prostor na kojem se preklapaju cijeli dijelovi najspornijih zemljovida na planetu: naftna polja Srednjeg istoka. Nafta je danas osnovna odrednica strategijskih ciljeva i obzira svake velike sile. Njezina koncentracija u tom području jasno pokazuje koliko opsjednutost Jeruzalemom i Svetom Zemljom prijeti uništenjem cijelomu čovječanstvu.