KNJIGA O DUBROVNIKU 1849.-1852. SV. 1-4

"Čoviek koji pozna današnji Dubrovnik trudno bi mogao umisliti kakav biašc naš grad pric one strahovite trešnje koja ga je god. 4667 na 6 Travnja sasviem razorila. Valjalo bi da odmah s vrata' od Pila" postavi na velikom točniku (i) okolo svakoga točka dva stupa, kako su ona u sriedi, te da sagradi na njima jednu visoku mramornu kubu, i da iza toenika namiesli miesto austrianskog Zeugmisa carkvu božiju, a miesto soldatske kasarne monastir plemenitieh Humana"; valjalo bi da gdie se sada biele Sor-govini dvori, zgradi carkvu Petilovrenca posve-tjenu Petru Lavrenciu i Andrei Kotorskiem mučenicima, pa da od nje potegne sve do gori onake svodove i onaku terasu kako je sada samo na Divoni, i da iz pod nje podstavi svaka bogata prodališta a ponajviše zlatara". Monografija posvećena časopisu "Dubrovnik, Cviet narodnog književstva" koji je izlazio sredinom 19. stoljeća. Djelo naslovljeno "Knjiga o ’Dubrovniku’ (1849.-1852.)", autorice mr. Katje Bakije, prvi je cjeloviti znanstveni prikaz književnog časopisa kao prvog takvog na hrvatskom jeziku u Dubrovniku. Knjiga je rezultat autoričina dugogodišnjeg sustavnog znanstvenog proučavanja dubrovačke periodike i prvi pokušaj prikaza časopisa "Dubrovnik", kroz koji se može iščitati povijest Dubrovnika i povijest dubrovačke književnosti. Ova monografija prva je knjiga od četiri sveska edicije u sklopu koje će zagrebački izdavač Erasmus naklada uskoro tiskati i sva tri objavljena broja ovog časopisa koji je imao modernu koncepciju u kojoj je donosio staru i novu dubrovačku književnost te prijevode stranih književnih djela. Autorica je u ovoj monografiji pružila žanrovsku sliku, pregled i književnu prosudbu priloga iz starije dubrovačke i tadašnje recentne književnosti te predstavila urednike i suradnike časopisa. Monografija "Knjiga o ’Dubrovniku’" tiskana je u sklopu biblioteke "Rariteti - pretisci" koja je u sklopu Erasmus naklade specijalizirana za djela iz znanosti i umjetnosti te su do sada objavljene dvije edicije pretisaka; prvi hrvatski časopis "Kolo" i prvi hrvatski časopis u Dalmaciji "Zora dalmatinska" te je objavljivanjem edicije o časopisu "Dubrovnik, Cviet narodnog književstva" nastavljen kronološki slijed koji je označio i početak Hrvatskog narodnog preporoda u Dubrovniku.