LJUDSKI ROD

Uvjerljiva priča koja nam trenutno svima treba“ (People), priča koja nudi “iskrenu” (Daniel H. Pink) i „iznimnu“ (Susan Cain) argumentaciju kako su zapravo naša unutarnja dobrota i spremnost na suradnju bili najvažniji čimbenici preživljavanja na ovom planetu. Jedno vjerovanje ujedinjuje ljevicu i desnicu, psihologe i filozofe, pisce i povjesničare. Prožima naslovnice koje nas okružuju i zakone koji nam određuju život. Vrišti s internetskih portala, posebno društvenih mreža. A korijeni tog vjerovanja sežu duboko u zapadnjačku misao: od Machiavellija do Hobbesa, Freuda do Pinkera, prešutna pretpostavka jest da su svi ljudi loši. Dapače, ljudi ne samo da su loši, nego i uvijek djeluju gonjeni vlastitim interesom. Što ako to nije točno? U svojoj dugo očekivanoj knjizi Ljudski rod: Povijest čovječnosti, Rutger Bregman tvrdi nešto sasvim suprotno: realistično je i revolucionarno pretpostaviti kako su ljudi dobri. Ovaj međunarodni autor bestselera i ugledni povjesničar proteklih će 200.000 godina ljudske povijesti staviti u sasvim drugačiju perspektivu, dokazujući nam kako smo predodređeni biti ljubazni te skloniji suradnji i povjerenju u drugoga. Takav stav ima svoje čvrste temelje još od početaka Homo sapiensa. Od stvarnog Gospodara muha, preko mana jednog od najzloglasnijih psiholoških eksperimenata u povijesti, sve do istinite priče o dva brata na suprotnim stranama koji su naposljetku pomogli Nelsonu Mandeli da okonča aparthejd, Bregman nam pokazuje kako vjerovati u ljudsku darežljivost i suradnju nije tek optimistična fantazija – to je stvarnost. Dapače, ima golemi utjecaj na to kako društvo funkcionira. Kad u drugima vidimo sve najgore, to će i iz naše politike i ekonomije izvući ono najgore. No, vjerovanje u ljudsku dobrotu i altruizam može biti novi način razmišljanja – te poslužiti kao temelj za postizanje istinske promjene u našem društvu.