O LJUDSKIM PRAVIMA I NJIHOVOM KRŠENJU NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA

Rijetki su socilozi koji objavljuju svoje magistarske, pa i doktorske teze kao knjige. Socilozi razmišljaju na daljinu... Čude se izdaleka... Takva nam je nauka... Nesreća blizu. U samoj kući, a nauka onako izdaleka. Međutim, to nije slučaj sa socilogom Mirsadom Cvrkom. Sudbina njegovog životnog puta vezana je za Srebrenicu. Mjesto njegovog rođenja i uzrastanja, ali i doživljavanja i preživljavanja onoga što je simbol bestijalnosti. Najveće poslije Drugog svjetskog rata. Bestijalnosti jezički često neopisive. Rukopis knjige O ljudskim pravima i njihovom kršenju na području Općine Srebrenica, autora Dr. sc. Mirsada Cvrka , daje kvalitetan istraživački pristup prikupljenoj i sistematizovanoj relevantnoj građi. Autor u svom rukopisu knjige predlaže konkretne mjere koje bi pomogle Srebrenici, kroz osnivanje posebnih fondova na višim nivoima vlasti, gdje bi se izdvajala sredstva za ekonomsko jačanje na području Srebrenice. Sredstva dobijena bi ulagali za razvoj turizma i poljoprivredni razvoj, jer Srebrenica ima potencijala za razvoj navedenih grana. Činjenica da se ne dozvoljava povratnicima u Srebreničko-Bratunačkoj regiji, prije svega djeci povratnika da izučavaju i realizuju Nastavne planove i programe na maternjem jeziku je direktna diskriminacija i sprečavanje da Bošnjaci opstanu u entitetu RS. Entitet RS i Ministarstvo obrazovanja imaju selektivan pristup prema izučavanju nacionalne grupe predmeta djeci povratnika i time direktno vrše diskriminaciju prema Bošnjačkoj djeci u Podrinju. U Bosni Hercegovini (Srebrenici) je bio na ispitu čitav birokratizirani međunarodni mehanizam zaštite sloboda i prava čovjeka i građanina danas u svijetu, ističe autor Cvrk. Srebreničani su žrtvovani zbog činjenice da pripadaju bošnjačkoj etniji. U stvarnosti, područje Srebrenice nikad nije ni bilo, a nije ni poslije rata 20. godina, zaštićeno područje kome bi domaće i međunarodne isnstitucije trebale posvetiti posebnu pažnju.