RJEČNIK GOVORA JUŽNE ŽMINJŠTINE

Jezik je živa materija i preobražava se baš poput svojih govornika, ili koliko mu to govornici dopuste. Promjene u načinu života i rada, promjene u strukturi stanovništva kao i neumoljivost novih tehnologija, medija i globalizacije mijenjaju vizure materinjeg jezika. Ubrzani tempo tehnološkog razvoja diktira i ubrzani tempo komunikacije pa svjedočimo značajnim i brzim promjenama u jeziku, čestoj upotrebi tuđica, napose anglizama, kao i drugačijih oblika riječi standardnog jezika. Lokalni su govori u takvim okolnostima posebno pogođeni. Zbog nevelikog broja govornika veoma su krhki, pomalo izgubljeni u vremenu koje vokabularom ne uspijevaju pratiti. U govoru koristimo e-mail, shopping i gadget; Čȋera smo ja i mojȁ mlȁja hćȋ šlȅ va shopping, no zaboravili smo na značenje te uporabu riječi batibũj, žajfȅnica i vãnjga; Mȃrijeta je nȗono poslȁ īskȁt vãnjgo, ma ũon ni znə̑a ča ĩšće. Potaknuta takvim stanjem odlučila sam zapisati, bez istraživanja i proučavanja stručne problematike, već pomalo zaboravljene riječi koje će pomoći budućim generacijama u spoznaji starȅjeh. Rječnik govora južne Žminjštine obuhvaća govore područja uz granicu s Općinom Svetvinčenat, širokog oko pet kilometara u koje pripadaju sela Modrušani, Dolenji Krničari,Kranjčići, Otočani, Haluzi, Lucijani, Kadrijuol – Pamići, Tomišići, Folići, Leprinčani,Mužini, Grizili, Mengići, Gradišće i Karnevali, no dio građe, toponimi i obiteljski nadimci, obuhvaća cijeli južni kraj kojemu pripadaju i sela Križmani, Šivati, Karlovići,Črnji, Dončići, Humjani, Fradelani, Mikulani, Sandari, Hrelji, Mačini, Baštijanići, Retova stancija.