SPLISKI GOVOR: od vapora do trajekta: po čemu će nas pripoznavat

Nakon višegodišnjega pomnog praćenja glasovnih, morfoloških i sintaktičkih osobina i tekućih promjena suvremenoga splitskog govora, Dunja Jutronić je odlučila svoje jezične spoznaje primijeniti na analizu tekstova splitskoga dijalekta kako su ga zapisali novinari, književnici, glumci, liječnici i kako su ga govorili televizijski predstavljači, športaši, pjevači u razdoblju od pedesetak godina. Knjiga je vrsna znanstvena analiza današnjeg splitskoga govora nekoliko generacija, jezika grada kroz fonološku, morfološku i sintaktičku provjeru. Autorica konstatira kako splitski jezik nije konzerviran i rezerviran samo za „prave“ Splićane, već dokazuje kako se govor svakodnevno mijenja, ali uvijek ostaje naš, ravnopravan onome iz vremena Marka Marulića i Marka Uvodića. Konstantna je samo - mijena. Vrlo je važno naglasiti da ova knjiga ne govori o prošlosti, osim što se ponegdje u objašnjenjima obraća prošlosti, jeziku Marka Marulića ili Marka Uvodića. Analiza počinje od splitskog koji znamo, od Smojina splitskog, i vodi nas do današnjih dana. Dakle, onaj tko misli da je Marulićev ili Uvodićev splitski bio pravi splitski, ne će o tome ništa naći u ovoj knjizi. Bez obzira na to kako ćemo nazvati današnji splitski govor, gradski vernakular, gradski koine, razgovorni ili urbani idiom, u knjizi je prikazano što se u njemu u razdoblju od pola stoljeća promijenilo, što se mijenja, kako se mijenja, a i zašto se mijenja na takav način - rečeno je na predstavljanju knjige Knjiga od 476 stranica se sastoji od šest dijelova. Prvi dio posvećen je jeziku starijeg naraštaja, drugi dio jeziku srednjeg naraštaja, a treći dio jeziku mlađeg i/ili najmlađeg naraštaja. Četvrti je dio na određeni način središnji jer predstavlja diskusiju o varijablama koje su korištene u ovoj analizi, detaljno interpretira dobivene rezultate, a uključuje i teoretske zaključke. Knjiga završava poglavljem o splitskom govoru i njegovim identitetima. Peti dio sadržava tri dodatka. Prvi govori o Splitskom leksiku, drugi o jeziku Robija K., treći o jeziku športaša (Tonija Kukoča, Gorana Ivaniševića i Blanke Vlašić). Šesti se dio sastoji od kratkih primjera govora svih osoba čiji je jezik analiziran u glavnom dijelu knjige. Svako poglavlje mala je cjelina za sebe, stoga ima i djelomičnih ponavljanja, dijelovi se mogu čitati zasebno, ima mnogo usporedaba jezika različitih naraštaja. Na kraju knjige je sažetak na engleskom jeziku, te kazalo imena i pojmova.