STAROKRŠĆANSKA ARHEOLOGIJA

Zapanjuje podatak da knjiga Ćire Truhelke Starokršćanska arheologija nije doživjela niti jedno ponovljeno izdanje od izlaska njezine prve naklade u izdanju Hrvatskog književnog društva Sv. Jeronima 1931. godine. Ali, još više zapanjuje činjenica da niti je dna knjiga prije ili poslije Truhelkine Starokršćanske arheologije nije izašla pod tim naslovom ili barem istog ili sličnog tematskog opsega i sadržaja. Fortuna u svojoj biblioteci Hrvatska rara donosi ovu vrijednu knjigu koja predstavlja klasični udžbenik starokršćanske arheologije s karakterističnim primjerima. Ti primjeri su najvrjedniji dio knjige, jer je većinu njih (lokaliteta) Truhelka ili sam otkrio ili sam prisustvovao otkopavanjima. Naravno, on se drži provjerenih arheoloških metoda i postupaka, pri svakoj tezi i donošenju novog suda sintetizira više znanstvenih grana - arheologiju, povijest, povijest umjetnosti, numizmatiku, ikonologiju, etnologiju, teologiju, i sve ostale pomoćne znanosti, ovisno o problemu koji razmatra. Truhelka je veliko ime hrvatske arheologije; on stoji uz rame don Frani Buliću, Grgi Novaku i ostalim značajnim hrvatskim arheolozima. 1886. godine, kao dvadesetjednogodišnji mladić dolazi u Sarajevo, glavni grad novookupirane Bosne i Hercegovine, nakon što je gimnaziju pohađao u rodnom Osijeku, a u Zagrebu fakultet - na zagrebačkom sveučilištu završio je filozofiju, arheologiju i povijest umjetnosti. U Bosnu i Hercegovinu tih godina, neposredno nakon austrijske okupacije, dolazi mnoštvo radnika, činovnika, inženjera, prosvjetara i intelektualaca iz čitave Monarhije. Austrija je željela demonstrirati napredak na primjeru zaostale balkanske pokrajine, koja je bila 'slijepo crijevo' čak i u Turskom carstvu. Truhelka se odlično snašao.