USPOREDBE

Drago Šaravanja rodio se 17. siječnja 1940. u selu Lipnu, općina Ljubuški. Djetinjstvo je proveo u rodnome selu. U njemu je pohađao i osnovnu školu. Mladenačku dob i gimnazijske dane proveo je u Isusovačkome sjemeništu u Dubrovniku. S navršenih 19 godina, Šaravanja bježi preko državne granice u Italiju u kojoj je proveo deset mjeseci. Potom je iselio u Australiju. Prvi dani u njoj nisu bili nimalo laki, ali Drago je bio uporan i radin. Radio je teške fizičke poslove i bio dobro plaćen. Usput je učio jezik, radio na prilagodbi novoj zemlji, njezinim stanovnicima, kulturi i načinu života. Prvi ozbiljni posao ponudio mu je QANTAS, najstarija i najsigurnija zrakoplovna tvrtka na svijetu. Tehnološke znanosti nisu dotada obuzimale Draginu svijest. Dolaskom u QANTAS, stanje se stubokom mijenja. S nekoliko dobrih sugestija i inovacija, za koje je dobio novčane nagrade i javno priznanje, Drago se, radeći i učeći, doškolovao za zrakoplovnoga strojarskoga inženjera (Aircraft Mechanical Engineer). Na tome je poslu ostao do umirovljenja. U Hrvatsku se vratio u veljači 2001. Živi u Zagrebu. Kombinirajući posao i studij Drago je završio studij hrvatskoga jezika i književnosti na Macquarie sveučilištu u Sydneyju. Za iznimno dobar uspjeh dodijeljeno mu je doživotno članstvo Golden Key National Honour Society in Recognition of Outstanding Scholastic Achievement and Excellence. (Zlatni ključ nacionalne zajednice časti kao priznanje za izvanredan skolastički uspjeh i odličnost). Kao publicist surađivao je u mnogim hrvatskim publikacijama; od Hrvatskoga doma do Spremnosti, Hrvatskoga vjesnika, Nove Hrvatske, Hrvatske revije i drugih u kojima je, uz ostalo, objavio nešto poezije i kratkih priča. Drago Šaravanja član je Društva hrvatskih književnika u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne u Mostaru. Kako sam kaže: obišao je mnogo svijeta - mnogo je vidio - nešto je i naučio. Vrhunac svega je saznanje da nema veće sirotinje od čovjeka koji izgubi svoju domovinu. U Hrvatsku se vratio nakon više od 41 godine života u tuđini. Nakon drage obitelji, taj čin smatra svojim najvećim ostvarenjem.