VJERA, FILOZOFIJA I UMJETNOST: govori i članci

Knjiga »Vjera, filozofija i umjetnost« s člancima i govorima prvoga doktora filozofije i prvoga profesora pedagogije na Zagrebačkom sveučilištu dr. Đure Arnolda sedma je knjiga u nizu »Hrvatska katolička baština 20. stoljeća«. Knjigu je priredio i predgovor napisao dr. sc. Daniel Miščin, asistent na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. U knjizi su sabrani Arnoldovi članci i govori iz područja pedagogije, estetike i metafizike, a na početku knjige je objavljen Arnoldov najpoznatiji metafizički tekst »Zadnja bića«, koji se smatra jednim od filozofski najdubljih, misaono najdorađenijih i stajalištem najuzvišenijih tekstova cjelokupne povijesti hrvatske filozofije. Uz predgovor priređivača knjige i izbor najistaknutijih članaka dr. Arnolda, knjiga na 260 stranica donosi biografiju, bibliografiju i literaturu o Đuri Arnoldu te pruža svakom čitatelju najosnovnije koordinate života i stvaralaštva tog hrvatskoga filozofa i javnoga djelatnika. Izazovi u sva tri teorijska područja (pedagogija, estetika i metafizika) za koje se Arnold zanimao u temelju i znatnim dijelom ostali su isti, ili ih je čak naše doba dodatno zaoštrilo, navodi dr. Miščin u predgovoru pitajući: »Nije li danas, gotovo više no ikad, s pedagogijskoga motrišta očito da je negdašnji »odgoj za ideale i vrlinu« zamijenjen površnim konzumizmom u kojem se 'slavan' (celebrity) može postati bez ikakve kompetencije? Čak i ako postajemo toliko željeno 'društvo znanja', ne postaje li sve očitije da je velikom dijelu onih koji se žele okoristiti njegovim prednostima sve manje važno s kakvim će obrazom do njega stići?« Iako je možda zahvaćen drukčijom terminologijom, nije teško u Arnoldovim djelima i danas prepoznati korijene istih zabrinutih pitanja... Dr. Đuro Arnold rođen je 1853. godine u Ivancu. Uz svoj profesorski i pedagoški rad, bio je urednik Matičinog lista »Vijenac«, predsjednik Matice hrvatske od 1902. do 1909. te osnivač i prvi predsjednik Kola hrvatskih književnika. Objavio je zbirke pjesama: »Izabrane pjesme« (1899.), »Čeznuće maštanja« (1907.), »S visina i dubina« (1918.), »Izabrane pjesme« (1923.), »Na pragu vječnosti« (1935.). Autor je brojnih znanstvenih radova: »Etika i poviest« (1879.), »Zadnja bića« (1888.), sustavni priručnik »Logika« (1888.), »Psihologija za srednja učilišta« (1893.), »O psihologiji bez duše« (1909.), »Monizam i kršćanstvo« (1909.), »Umjetnost prema znanosti« (1906.), »Može li umjetnost zamijeniti vjeru« (I. i II.), »Jedinstvena hrvatska narodna kultura« (1909.). Umro je u 88. godini života, od upale pluća, 22. veljače 1941. godine i pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.