BIOETIKA IN VIVO

Podnaslov ove knjige mogao bi glasiti: kako od pitanja nastaje knjiga? Naime, vrlo često je dijalog sa studentima tijekom predavanja i seminarskih rasprava završavao zajedničkim zaključkom da se o pitanjima koja se najčešće spominju u nastavi treba napisati knjiga. Stoga je ono o čemu smo najviše i najčešće razgovarali, raspravljali, sučeljavali naša stajališta, te ono što nam je bilo zajednički izazov i poziv da zajedničkim snagama nađemo odgovor pretočeno u poglavlja ove knjige. Karakter bioetike - prepoznatljiv po dinamici, brzoj izmjenljivosti, stalnom usložnjavaju problema koja za sobom ostavlja znanstveno tehnološki napredak u medicini i pozivu u interdisciplinarni dijalog - predstavljen je u deset tematskih cjelina. Prva nosi naziv Bioetika i nastala je sa svrhom upoznavanja čitatelja s pojmovnim određenjem i definicijama bioetike, s prikazivanjem interesa filozofije za medicinsko-etičke probleme započetog s izrečenim mislima Platona i Aristotela. Prvog, koji je razmišljao i pisao u rasponu od odnosa prema ljudskome tijelu, preko zdravoga života do političke regulacije medicinskih pitanja. Drugog, koji je insistirao na povezivanju medicine, filozofije i prava. Zatim slijedi odnos s teologijom i razlozima zbog kojih se teolozi Joseph Fletcher, Karl Rahner, James Gustafson i Paul Ramsey spominju u kontekstu suutemeljitelja bioetike. U završnom dijelu ove tematske cjeline daje se presjek povijesnih činjenica koje su dovele do pravno-političke regulacije medicinsko-etičkih pitanja. Enciklopedijske definicije bioetike utjecale su na nastanak druge, treće i četvrte tematske cjeline zbog čega im okosnicu čine etička gledišta na skrb u medicini, etičke teorije i načela te bioetičke dileme. Petu, šestu, sedmu i osmu temu stvorila je potreba za sučeljavanjem pristupa u pitanjima koja neminovno prate bioetički slučaj ili problem, te se razmatraju kao bitni sadržaji u etičkom prosuđivanju i donošenju odluke. Riječ je o paternalističkom i suradničkom odnosu prema pacijentu, o odnosu prema ljudskome tijelu i osobnosti te privatnosti i povjerenju. Kao posljedice prethodnih javile su se posljednje dvije tematske cjeline budući da testiraju problem raspodjele znanstveno tehničkih postignuća u konkretnom primjeru ugradnje umjetnih organa i tkiva (deveta) te različite političke strategije i opcije pomoću kojih se prepoznaju elementi političke moći u rješavanju bioetičkih problema (deseta). Na kraju, želim istaknuti da su prezentirane teme ponuđene za dijalog, razmjenu teorijskih i praktičnih mišljenja, gledišta i stavova s kojima bi se “oživio” tekst i povećala njegova vrijednost. (Iz predgovora) Nada Gosić