BIOETIKA U KLINIČKOJ PRAKSI

Kroz sva minula razdoblja do danas medicina je uvelike napredovala. Liječnici su uvijek nastojali da nove mogućnosti dijagnostike i skrbi za pacijente ne budu proturječne s općeprihvaćenim etičkim načelima. Napredak u znanosti i nove spoznaje u tehnologiji stvorile su brojne etičke dileme o svim pitanjima - od rođenja do smrti čovjeka. U današnje doba u medicinskim odlukama etičke naravi sudjeluju i teolozi, filozofi, pravnici, socijalni radnici i drugi. Razlog tome je što je tradicionalna medicinska etika koja se temelji na Hipokratovoj zakletvi postala nedostatna da rješava nove probleme i pitanja koji su nastali razvojem tehnologije i znanosti općenito. Uvidjelo se da stvaranje pravila u odnosu između liječnika i pacijenta ne može biti isključivo u nadležnosti medicine. Nastanak bioetike povezuje se s etičkim problemima do kojih je došlo zbog sve složenijih uvjeta u donošenju medicinskih odluka, kako za zdravstvene stručnjake, tako i za laike koji su uključeni u postupak donošenja odluka. Osim klasičnih pitanja iz medicine, vezanih uz život, bolesti, zdravlje, umiranje, pitanje liječničke tajne, odnos liječnik-pacijent, javljaju se i brojne druge bioetičke dileme. Godine 2005. navršilo se trideset i pet godina od prvog spominjanja neologizma bioetika od strane biokemičara i onkologa Van Rensselaera Pottera. Nakon toga bioetika je uvedena u akademsku zajednicu utemeljenjem The Joseph and Rose Kennedv Institute for the Study of Human Reproduction and Bioethics na Georgetovvn Universitv u Washingtonu. S pojmom bioetika, nastalim spajanjem dviju riječi, Potter je želio naglasiti biološko znanje koje se sve više proširuje, te istaknuti sustav ljudskih vrijednosti. Prema Potteru, u kombinaciji s etikom, biologija vodi u budućnost, a bez etike biološke znanosti narušavaju prirodni red i poredak. Potter je htio upozoriti da se etičke vrijednosti ne mogu odvajati od bioloških činjenica pa je kroz bioetiku navodio mogućnost stvaranja posebnih etika (etika prirode, etika stanovništva, etika ljudi starije životne dobi itd.). U bioetici je sagledavao most - most prema budućnosti, ali i most među raznim disciplinama. (Iz Uvoda) Aleksandra Frković