About the Book
Franz Liszt (1811. − 1886.) pripada nizu vrhunskih glazbenika 19. stoljeća. Bio je pijanist, skladatelj, dirigent, pedagog, glazbeni pisac i kritičar. Kao pijanist stekao je slavu kakvu nije zadobio nitko prije njega. Kao skladatelj bitno je doprinio obogaćenju skladanja za klavir, a izmijenio je i dotadašnju crkvenu glazbu. Kao dirigent promicao je nova djela svojih suvremenika, posebice Wagnera i Berlioza. Kao pedagog svoje je vrhunsko poznavanje klavirske tehnike prenosio na mlađe naraštaje. Obdaren organizacijskim sposobnostima priređivao je značajne festivale, a od Weimara je učinio središte glazbenoga života. Liszta su kao osobu obilježili dobrota i samoprijegor, naime znao bi se žrtvovati za opće dobro. No njegov život bio je iznimno uzbudljiv i buran, redale su se njegove ljubavne avanture s poznatim ženama onoga doba. Osim toga uživao je kinin, opij, cigarete i konjak, stimulanse koji su mu pomagali da se “njegov stroj”, njegovo tijelo, održi u pogonu. Po naravi bio je religiozan, sklon mistici, štoviše zapadao bi u prave duhovne ekstaze, i ti su naglasci prisutni u njegovoj glazbi. Na sveopće zaprepaštenje, u ljeto 1865. moglo ga se vidjeti kako odjeven u sutanu trči rimskim ulicama. Dobio je čak i tonzuru i četiri niža stupnja ređenja. Peti stupanj nije primio jer bi nakon toga morao živjeti u celibatu. U njegovoj bogatoj ostavštini osobito mjesto zauzimaju klavirska, orkestralna i duhovna glazba. Kao klavirski skladatelj obogatio je klavirsku tehniku i odrekao se izvođenja isključivo svojih djela, želeći promicati umjetničke vrijednosti klavirske literature. Sam Chopin, iako je bio suzdržan s Lisztove ekscentričnosti, bio je iznenađen Lisztovim izvođenjem svojih djela, vještinom i strašću kojom ih je Liszt znao dovesti do savršenstva. Bio je zanesen kada je čuo Lisztovu interpretaciju svoje etide op. 10. Knjiga Barbare Meier objavljuje se u povodu 200. obljetnice Lisztova rođenja koja se izvedbama njegovih djela obilježava diljem svijeta. Njezinom objavom želi sedonekle doprinijeti obogaćenju naše skromne muzikološke literature.
