FRAZEOLOŠKE JEDINICE SA SASTAVNICOM SRCE U HRVATSKOM I ŠVEDSKOM: kulturni modeli i motivacija

Ova doktorska disertacija bavi se motivacijom frazeoloških jedinica sa sastavnicom srce u hrvatskom, odnosno hjärta u švedskom. Cilj je istraživanja pokazati kako su posebna vrsta takvih frazeoloških jedinica, idiomatski izrazi, motivirani ograničenim brojem kulturnih modela, njihovim metaforičkim i metonimijskim razradama i posebice pojedinim metonimijama koje su osnova većine metaforičkih konceptualizacija i koje su prisutne u svim kulturnimmodelima. U analizu su uvrštena 133 idiomatska izraza u hrvatskom i 73 idiomatskaizraza u švedskom, prikupljenavećim dijelom iz leksikografskih izvora, a manjim iz jezičnih korpusa. Kako bismo utvrdili značenja idiomatskih izraza, a i njihovu konceptualnu motivaciju, promatrali smo primjere njihove uporabe u Hrvatskom nacionalom korpusu i švedskom jezičnom korpusuKorp. Pretragom korpusa dobili smo 1326 primjera uporabe u hrvatskom i 1616 u švedskom. Analiza je značenjski pokazala da se svim idiomatskim izrazimaiskazuju osjećaji, pozitivnii negativni, iako prevladavaju pozitivni osjećaji poput ljubavi, dragosti, srdačnosti, ganutosti i slično. Uočili smo da se iskazuje i iskrenost te smo i nju uključili iakonije osjećaj, ali se nalazi na pola puta između emocionalnog i umnog. Konceptualna analiza pokazala je da sve idiomatske izraze možemo svrstati u tri kulturna modela: kulturni model osjećaja, fizički model srca i intelektualni model srca. Svaki od tih modela razrađen je metaforičkim i metonimijskim konceptualizacijama. Pokazalo se da su granice između modela vrlo fluidne, što znači da se svim idiomatskim izrazima iskazuju osjećaji ili iskrenost, ali se u ovisnosti o pojedinom, većinom kulturološkom aspektu, profiliraju pojedini aspekti konceptualizacije. Svi modeli povezani su i dvjema temeljnim metonimijama. Zaključili smo da sva tri modela motiviraju idiomatske izraze u oba jezika, te da se manje razlike mogu vidjeti u broju metaforičkih razrada, a nešto veće u konceptualizaciji duše koja se pojavljuje uz srce, odnosno hjärta, kao sastavnica pojedinih idiomatskih izraza. Uz teorijski pregled istraživanja o značenju i uz opise osnovnih kognitivnih mehanizama, dali smo i pregled hrvatske i švedske frazeologije. Osobito smo supostavili tradicionalan pristup Zagrebačke frazeološke škole s novijim, kognitivnim pristupimai ponudili novu podjelu frazeoloških jedinica hrvatskom, temeljenu na pojmu idiomatičnostite pritom ponudili novi termin idiomatski izraz umjesto dosadašnjeg frazema, za kojismatramo da i formom i sadržajem odstupa od suvremenih kretanja u frazeologiji.