GLAGOLSKI VID U HRVATSKIM GRAMATIKAMA DO 20. STOLJEĆA

U knjizi se analizira opis glagolskoga vida u gramatikama hrvatskoga jezika koje su objavljene u razdoblju od prve gramatike hrvatskoga jezika Bartola Kašića 1604. godine do Maretićeve gramatike 1899. godine. Zaključuje se da postoje dva osnovna gramatička modela opisa. Prvi je model (od 1604. do 1833. godine) onaj u kojem je glagolski vid opisan implicitno, latentno, što znači da gramatičari u načelu nisu eksplicitno uočili ni definirali samu kategoriju ni temeljne sastavnice, tj. svršene i nesvršene glagole, već su primarno opisivali ponajprije glagolska vremena, sastav glagola ili tip konjugacije, a pritom su kao sporedan rezultat sekundarno nastala posredna poimanja glagolskoga vida. U tome se modelu u gramatikama (Kašić, Della Bella, Lanosović, Appendini) definiraju dvije temeljne skupine glagola: nepotpuni (defektivni) i frekventativni glagoli - prvu skupinu čine svršeni, a drugu nesvršeni glagoli. Odnos svršenih i nesvršenih glagola u prvom modelu opisa posredno je uočen u gramatici J. Križanića 1665. te u gramatici Šime Starčevića 1812. godine. Drugi se osnovni gramatički model opisa pojavljuje tridesetih godina 19. stoljeća kada se kategorija glagolskoga vida opisuje eksplicitno, neposredno kao jedno od temeljnih obilježja hrvatskih glagola. Taj model opisa glagolskoga vida prvi put je ostvaren u Grammatik der illyrischen Sprache (1833.) Ignjata Alojzija Brlića, gdje autor eksplicitno navodi opću podjelu glagola s obzirom na svršenost definirajući članove vidske opreke, svršene i nesvršene glagole. Poslije Brlićeva gramatičkoga opisa u hrvatskim se gramatikama glagolski vid ističe kao važno obilježje hrvatskoga glagola. Na temelju analize gramatičkih opisa glagolskoga vida potvrđuje se da je kategorija vida složena glagolska kategorija s obzirom na svoja strukturna obilježja u sustavu hrvatskoga jezika. Ta kategorija prožima gotovo sve razine jezične analize. Temeljne sastavnice, parametri i odrednice u gramatičkome opisu vida formirali su se i definirali postupno. Međutim, nedvojbeno je da opis glagolskoga vida kao sinkronijske činjenice u sustavu hrvatskoga jezika u hrvatskim gramatikama postoji najprije implicitno, a poslije toga eksplicitno, zadovoljavajući temeljna načela popisa, opisa, ali i propisa.