KONRADE, TAKO JE GOVORILA GOSPOĐA MAMA: o odgoju i ne-odgoju

U knjizi se razmatraju neki od temeljnih problema suvremene obiteljske, školske i društvene svakodnevice. Riječ je o odgoju i ne-odgoju. Autor nastoji odgovoriti na pitanje Što zapravo znači "odgajati"? - osobito u promijenjenim društvenim uvjetima. Knjiga je svojevrsna rasprava o tzv. "crnoj pedagogiji" i odgovor zagovornicima anti-pedagoškog pokreta. Knjiga je namijenjema svima onima koje zanima odgoj i ne-odgoj djece i mladih u suvremenom društvu. Ona je izazovno štivo koje čitatelja ne ostavlja ravnodušnim. Svakom pedagogu (u najširem smislu te riječi) bit će koristan priručnik za odgoj u obitelji, vrtiću, školi i zajednici. Iz knige (...) Stoga ću se, dakle, suočiti s "antipedagogijom" i nastojati da ta rasprava bude korisna za pedagogiju. Prvo ću se upustiti u raspravu s naslijeđenim tradicijama pri čemu će mi zbirka mračnih tekstova iz povijesti pedagogije poslužiti kao izazov. Tu zbirku pod naslovom Crna pedagogija priredila je Katharina Rutschky (poglavlje 2). Potom ću provjeriti najvažnije teze suvremene "antipedagogije", njezinu s "antipsihijatrijom" i s "pokretom za prava djeteta" te njezine vlastite pedagoške ideje (poglavlje 3). Polazeći od psihoanalitičkih iskustava Alice Miller u svojim knjigama, koje su postale poznate širom svijeta, optužuje odgoj za sve strahote našeg doba; o njezinoj kritici odgoja bit će riječ u 4. poglavlju. Sve to ima zadatak dovesti nas do ključnog dijela knjige. U 5. poglavlju ću pokušati ne kritizirati sve ono što je iznešeno, nego s čitateljem razmisliti o tome što odgoj u naše doba treba biti i što ne smije biti; gdje se mogu odbaciti koncepti i tradiije, ali i gdje ih se sasvim sigurno ne možemo odreći. I na kraju, 6. poglavlje predstavlja te ideje u okvirima promjena u društvu i vrijednosti koje u njemu vladaju, dakle, svega onoga što nas okružuje i što je promijenilo ili dokinulo pretpostavke naslijeđenog odgoja. U tom poglavlju je i jedan dio one rasprave koja je povezana s ovom knjigom od njezinog prvog pojavljivanja. Naknadno razmišljanje (poglavlje 7) nastoji zaokružiti tijek ovih misli. O autoru Dr. Andreas Flitner (r. 1922.) u Jeni profesor je emeritus Sveučilišta u Tübingenu i honorarni profesor Sveučilišta u Jeni. Pored ostalih, objavio je sljedeće knjige: Reforma odgoja: impulsi dvadesetog stoljeća i Uvod u pedagošku gledište i mišljenje. Profesor Flitner jedan je od vodećih njemačkih autora u području znanosti o odgoju.