About the Book
Ova luksuzno opremljena mongrafija na gotovo tristotinjak vrlo kvalitetno otisnutih stranica iako usredotočena na jedan element stvaralaštva autora, istovremeno vrlo dobro predstavlja ukupnost likovnih stremljenja Jure Labaša (r. 1935.).
… Ako pristanemo uz mišljenje da je erotizam pobuna protiv pravila i rušenje zabrana, onda je on, istodobno, i anticivilizacijski akt. Koliko je ova misao zaprepašćujuća, toliko nije daleko od istine koja je široko prihvaćena u našem vremenu. Slikarstvo Jure Labaša, ne iscrpljuje svoje značenje u erotizmu. Niti ova kolekcija, iako je naslovljena "Erotika", ne tematizira samo spolnost. Možda bi imenovanje ovog ciklusa "Mehanički eros" bilo najprimjerenije ikonografiji i intenciji kojom je umjetnik bio zaokupljen.
Znamo što je kozmogonicki eros značio u Hesioda i u orfičkim teogonijama, a što u Platonovoj filozofiji: stvaralački princip ili nagon za spoznajom ideja. Kod Jure Labaša Eros nije stvaralačko božanstvo. Prije bi se moglo kazati da je njegovo uprizorenje Erosa izvrnuta slika Thanatosa. U Labaševim djelima iz kolekcije mehaničke erotike smrt je blisko nazočna: tijelo se dijeli i napokon raspada poput mehaničke lutke. Pojam "mehanika" zasigurno ima u Labaševoj imaginaciji posebnu važnost; on je povezan, naravno, sa strojem koji umjetnik personificira u pojedinim aktovima. Stroj se u nekim crtežima stapa s ljudskim tijelom: ne zna se ponekad gdje prestaje organsko, a počinje mehaničko. Uvodeći mehanički pokret, Labaš je akt podredio opasnom i besciljnom kretanju u kojem tijelo više ne uspijeva naći ni zadovoljstvo ni spokojstvo. Ovo mnoštvo elemenata strojeva, ovo kovitlanje motociklističkih kaciga, kabela, štitnika, gibnjeva, cilindara i odbojnika simbolički je izraz deprivacije Erosa… (V. Maleković)
