LEKSIČKA I KONTEKSTNA SINONIMIJA U HRVATSKOME JEZIKU

Sinonimija je jedna od najbolje proučavanih semantičkih kategorija kojom su se od antičkih vremena sustavno bavili filozofi, logičari, retoričari, stilističari, jezikoslovci. O njoj je objavljeno više stotina bibliografskih jedinica teorijske naravi više od 1000 sinonimnih rječnika u različitim jezicima. U hrvatskome jezikoslovlju istraživanja o sinonimiji bitno zaostaju u odnosu na neslavenske jezike i na većinu slavenskih jezikâ. Teorijska su istraživanja sinonimije divergentna, raspršena i raspravljaju samo o dijelu problematike ili su orijentirana na određene teorijske škole i semantičke pravce. Istraživanja sinonimije u ovome radu usmjerena su na opis sinonimije kao pojave u sustavu i na sinonimičnost kao pojavi u kontekstu. Koliko je dodirnih točaka, ali i jasnih razlika među tim različitim manifestacijama iste pojave, pokazala su istraživanja na tekstovima hrvatskoga jezika. Knjiga Leksička i kontekstna sinonimija u hrvatskome jeziku Bernardine Petrović obuhvaća četiri dijela: 1. Sinonimija u različitim znanstvenim disciplinama, 2. Leksička sinonimija, 3. Sinonimičnost u tekstovima hrvatskoga jezika i 4. Smjernice za razmatranje pragmatičkih aspekata sinonimije. U prvome se dijelu donosi kratak pregled dosadašnjih razmatranja o sinonimiji u kontekstu različitih znanstvenih disciplina, u drugome se opisuje sinonimija u leksičkome sustavu hrvatskoga jezika, u trećem se razrađuje sinonimičnost u tekstovima hrvatskoga jezika, a u četvrtom su dijelu autoričina promišljanja o leksičkoj i kontekstnoj sinonimiji, terminološkoj sinonimiji kao komunikacijsko-pragmatičkomu fenomenu, uz definiranje smjernica za daljnja istraživanja. To je zapravo najava istraživanja sinonimije iz pragmatičkoga kuta kao nove i neistražene teme u hrvatskome jeziku. Stoga je taj dio rasterećen bibliografskih podataka. Pragmatički pristup sinonimiji ostaje otvorenim za ozbiljno propitivanje, no to je tema neke druge studije. Svaki se dio monografije sastoji od poglavlja i potpoglavlja. Na kraju se rada donose popisi bibliografskih izvora iz kojih je prikupljen korpus i popis citiranih bibliografskih jedinica. Knjiga je namijenjena znanstvenicima zainteresiranim za jezikoslovnu problematiku, ponajprije stručnjacima koji se bave leksikologijom, semantikom i pragmalingvistikom, potom studentima humanističkih i društvenih znanosti, ali će zasigurno svoje mjesto pronaći i među čitateljima šire društvene zajednice koje zanimaju obrađene teme.