NEBESKI BICIKLISTI

Roman Nebeski biciklisti Irene Lukšić zamišljen je kao prvi dio buduće trilogije o 60-im godinama prošloga stoljeća. Vremenska okosnica djela je 1967. godina, koja emitira duh sretne socijalističke zemlje, njenu politiku, zabavu, književnost i začetke tipično zapadnjačkog potrošačkog mentaliteta. Autorica je glavninu radnje smjestila na šire područje Karlovca, ali ne zbog "učinka autobiografičnosti", nego zbog činjenice što je to područje desetljećima pa i stoljećima bilo susretište različitih kultura i civilizacija, koje su ponekad, kao u okviru SFRJ, uspješno koegzistirale. U tom industrijskom bazenu doseljenici iz Češke, Slovenije, Mađarske i Njemačke nositelji su znanja i vještina koje su domaćem stanovništvu otvarale "prozor u Europu". Glavni lik je Tea, koja zajedno sa svojim prijateljima iz dvorišta pokušava ostvariti ideju o komercijalnom iskorištavanju ljepota rijeke Mrežnice, ali se već prvoga dana društvo raspada: razmažene sestre Horvatinović, čiji je otac stolnoteniski trener na privremenom radu u inozemstvu, nenajavljeno otputuju na ljetovanje u Split, Natalija, najbolja prijateljica, počinje "loviti dečke" i razmišljati o udaji, Robertova pak mama počini kazneno djelo, Mirna nosi sjećanje na neugodne susrete s obiteljskim prijateljem pedofilom itd. Tu je i egzaltirana Ljiljana, gimnazijalka koja pokušava uhvatiti lokalnu radijsku zvijezdu. Tea shvaća da se u tom "općem raspadu sistema" događa nešto čudno, ali ne prepoznaje da je riječ o prijelazu iz djetinjstva u mladost, o odrastanju. Istodobno i odrasli u tom svijetu imaju neke iracionalne probleme: Natalijin otac, primjerice, sekretar je općinske partijske organizacije i zavidan je Teinom ocu koji kao "tvornički kadar" boravi na Brijunima i iz prve ruke saznaje detalje iz života druga Tita i drugarice Jovanke, kao i prave razloge smjene Aleksandra Rankovića, rata na Bliskom Istoku itd… Priču o ljetu 1967. prati nekoliko naracijskih tokova o tipičnim obiteljima iz vremena socijalizma te mnoštvo isječaka iz novina, radijskih i televizijskih emisija koji zaokružuju duh jednog zanimljivog doba. Tako ćemo naći ulomke iz vijesti o pokretu nesvrstanih, savjete o modi i intimnom životu izPlavog vjesnika, riječi najvećih pop-hitova, kuhinjske recepte, izvješća o gostovanjima svjetskih zvijezda, filmske plakate, dijaloge iz popularnih televizijskih emisija. Osim fiktivnih likova - u pripovjedno su tkivo upletene i stvarne osobe: Stanko Lasić i njegov otac Franjo, Nikica Petrak i njegov djed doktor Longhino, utemeljiteljPamučne industrijeJosef Jerusalem, Arsen Dedić,The Shadows, Delfini, Grupa 220, pisci, političari itd. Roman Nebeski biciklisti autobiografija je ponajprije "zlatnog doba" naše novije povijesti, doba kad smo u zajednici jugoslavenskih država "vježbali Europu". Naslov dolazi kao metafora i dio je sanjarenja o "sjajnoj budućnosti" jedne od junakinja romana. Na kraju ovog spleta priča o neobičnim sudbinama, sretnoj multikulturalnosti i izuzetnoj ljudskoj toplini čitatelj stječe dojam da sve može početi ispočetka kao u "najboljem od mogućih svjetova", međutim, ponuđeni kraj teksta intrigantna je slutnja nekog drugog životnoga tijeka, nastavka "zlatnih šezdesetih".