PAVAO VUK-PAVLOVIĆ: život i djelo

Pavao Vuk-Pavlović (1894-1976) spada u onaj niz filozofskih stvaratelja koji su svojim izvornim misaonim prinosom znatno obilježili hrvatsku filozofku pozornicu u 20. stoljeću. Na osobit način, višeslojno filozofsko djelo prepliće se s njegovim životnim stavovima i nazorima, očitovanim u burnim zbivanjima i previranjima stoljeća kojega je svjedok, od prve do druge svjetske ratne kataklizme, međuratnog i poslijeratnog razdoblja. Izložen u osebujnom stilu filozofski opus zahvaća područja odgoja i filozofijske psihologije, središnji je dio posvećen spoznajnim i metafizičkim pitanjima, a posebice su tematizirana estetika, filozofija vrednota i religije, etika i politika te kulturnopovijesna i opća civilizacijska pitanja. Inicijativu za održavanje znanstvenog skupa u povodu 25. obljetnice smrti Pavla Vuk-Pavlovića u suradnji s Institutom za filozofiju obznanio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Ivo Padovan pismom od 8. ožujka 2000. Time je nastavljeno nadasve vrijedno nastojanje Akademije da prigodnim skupovima i izdanjima skrene pozornost na rad i djelovanje svojih zaslužnih članova, kao što je to iste godine učinjeno znanstvanim skupom o Stjepanu Zimermannu, u suorganizaciji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Znanstveni jeskup održan 15. i 16. studenoga u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u tjednu kada je 13. studenoga 2001. napunjeno dvadeset pet godina od smrti Pavla Vuk-Pavlovića. Organizacijski odbor skupa činili su akademik Ivo padovan, akademik Predrag Vranicki, akademik Alica Wertheimer Baletić, akademik Mislav Ježić, prof. dr. Ljerka Schiffler, dr. Franjo Zenko, prof. dr. Branko Despot, prof. dr. Kiril Temkov, prof. dr. Sanimir Vuk-Pavlović, prof. dr. Milan Polić i koordinator prof. dr. Pavo Barišić.