TRI PTICE I JEDAN GRAD: pripovijetke o rodama, djeci, ljubavi i ratu

Knjiga pripovijedaka Tri ptice i jedan grad sadržava devetnaest pripovijetki raspoređenih u četiri cjeline: Sail into the fairy tale, Daleko od očiju, a blizu srca, Tragovima boli i Odjeci mladosti. Prva cjelina Sail into the fairy tale okuplja šest pripovijetki vezanih uz Slavonski Brod. To su: Ptica koja i bez krila leti, Treći prozor, Žena u prolazu, Sudbonosne stepenice u Tisnom, Tvrđava i grad i Kako je Zvonimir P. tražio istinu. Prva od njih Ptica koja i bez krila leti, ujedno i prva pripovijetka u knjizi koja je povezana i sa samim naslovom knjige, donosi među inim medijski slavnu priču o paru roda Malenoj i Klepetanu, koristeći pri tome priliku za jednu virtualnu šetnju gradom te opisuje logo grada, Tvrđavu Brod, Korzo i ostale znamenitosti. Pripovijetka Tvrđava i grad, obrađuje sličnu tematiku više na faktografski način, dok pripovijetke Žena u prolazu, Sudbonosne stepenice u Tisnom i Kako je Zvonimir P. tražio istinu dotiču pojedinačne sudbine naših sugrađana. A pripovijetka Treći prozor bavi se poviješću židovske obitelji Selinger koja je živjela na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeće u našem gradu i ostavila mu u baštinu jednu od najljepših kuća iz secesijskog razdoblja, koja se nalazi u današnjoj ulici Stjepana Radića broj šest. U drugu cjelinu Daleko od očiju, a blizu srca ulazi pet pripovijetki, tematski pretežno ljubavnih priča, a radnja je smještene na raznim lokacijama. Tu spadaju: O rodama, bašti i djeci (radnja se odvija u Slavonskom Brodu), Jedna obična ljubav (u Zagrebu), Možda ipak vidi (smještena najvećim dijelom u dalekoj Australiji i Slavoniji), te Ponovni susret i Blagdanski triptih. Sve ove pripovijetke donose motiv „obične“ ljubavi, uokvirene bračnim zajedništvom, koja nosi svoju unutarnju dramatičnost i dinamiku, te je po tome itekako neobična i dragocjena. Prva od njih, pripovijetka O rodama, bašti i djeci nadahnuta je istom pričom o poznatim brodskima rodama kao i prva pripovijetka u knjizi, ali je više romansirana i s obzirom na glavne likove, većim dijelom fiktivna. Treća cjelina Tragovima boli bavi se ratnom tematikom. Donosi četiri pripovijetke. Prva od njih Molitvenik ispričana je prema istinitom događaju iz vremena žalosna i zatornička razdoblja poraća iza Drugog svjetskog rata, posebice povezana s Križnim putom. Ovdje se radi o tragičnoj priči jedne hercegovačke obitelji iz toga razdoblja. Druge dvije pripovijetke Domovnica i Što je smreka vidjela jednog ratnog dana obrađuju zbivanja iz Domovinskog rata u Slavonskom Brodu. Pripovijetka Domovnica je autobiografska ratna priča o događaju iz srpnja 1992. kad je bio pravi pothvat ishoditi nove hrvatske dokumente u gradu koji je tada bio pod neprestanim udarom granata i avionskih bombi, a izmještene javne službe jedva da su funkcionirale. Dvije sestre na radu u Njemačkoj, daljnje rođakinje moga supruga, imale su svega jedan dan na raspolaganju za nabavku hrvatskih dokumenata, kako bi mogle ponovo posjećivati bolesnu majku ovdje. Zamolile su me da im u tome pomognem, a i sama sam trebala domovnicu i ostale dokumente za sebe. Pripovijetka opisuje tragikomičnu situaciju nastalu zbog panike mase i siline kojom se ona očituje i u najjednostavnijim stvarima. Jer u ratu je sve drugačije, stvari poprimaju posve drugi smisao i vrijednosti. Potom obrat, kojim smo ipak uspjele dobiti papire i olakšanje zbog toga. S dokumentima u ruci čovjek ima osjećaj prividne slobode i mogućnosti odlučivanja o vlastitoj sudbini i sudbini svoje obitelji. Iako smo i dalje ostala tamo i nikuda nismo otišli. Pripovijetka Što je smreka vidjela jednog ratnog dana također je ratna priča, ali s daleko tragičnijim ishodom. Dotična smreka nalazi se u parku Klasije, a vršak joj je prelomljen granatom i zarastao ukrivo. U blizini se nalazi dječje igralište na kojemu su se toga kobnog poslijepodneva 27. svibnja 1992. igrala djeca željna zraka i sunca nakon dugog boravka u podrumima. Od dvadeset granata bačenih toga dana u dva navrata na grad, jedna je pala na dječje igralište u Plavom polju, te je troje djece poginulo, a četvero teško ranjeno. Granata se aktivirala na velikoj platani iznad igrališta i geleri su se raspršili po djeci. Dva dječaka i jedna djevojčica izgubili su život, a četvero djece teško je ranjeno. Željela sam ovu žalosnu ratnu priču ispričati kroz vizuru jednog visokog stabla što sam ga svaki dan mogla vidjeti kroz prozor svoje radne sobe, a koji je i sam pretrpio teško ranjavanje tog istog dana: smreka je također pogođena projektilom. Prelomljena pri vrhu, dugo joj je gornji dio debla visio pod kutom prijeteći otpasti, dok napokon nije tako ukrivo zacijelio. Pripovijetka Kobna zamjena, posljednja u tom nizu vezana je uz jedno putovanje i neugodno iskustvo mlade žene koje je pri tome doživjela. Njezina nedovoljna opreznost i izvjesna lakovjernost mogli su je dovesti i do tragičnih posljedica, koje nasreću, nisu uslijedile, a opasnosti su potencirane ratnim vremenom u kojemu se sve ovo zbiva. Ova pripovijetka, kao i prethodna još nisu posve dovršene. U četvrtoj cjelini pod nazivom Odjeci mladosti nalaze se pripovijetke čije se teme dotiču mladenačke dobi. To su: Grdelin, Kako se Sebastijan sprijateljio s mjesecom, Cvrčak i Dva ožiljka na dlanu i jedan na srcu. Njihova radnja smještena je najvećim dijelom u Dalmaciji. Prve dvije donose mladenačke priče dvojice mladića tinejdžera, a druge dvije reminisciraju se na djetinjstvo i mlađu dob same autorice.