VRIJEME ZLOČINA: novi prilozi za povijest koprivničke Podravine 1941.-1948.

Hrvatski institut za povijest iz Zagreba objavio je još 2007. godine knjigu Zvonimira Despota pod naslovom “Vrijeme zločina: novi prilozi za povijest koprivničke Podravine 1941.-1948.”, u kojoj je javnosti predočio javnosti nove, nepoznate, prešućivane činjenice, podatke, događaje i osobe iz tog razdoblja, prije svega poražene u NDH (ustaše, domobrani, Nijemci, Kozaci), ali je nastojao razotkriti kako je komunistička vlast i na području koprivničke Podravine osvajala pozicije te kako se nemilosrdno obračunavala sa svojim ideološkim neprijateljima. U pisanju je maksimalno iskoristio svu arhivsku građu koja mu je trenutačno bila dostupna te koja je dobrim dijelom do danas ostala ili neobrađena ili prešućena ili djelomice iskorištena, ali i dvojbeno interpretirana. Prvo izdanje knjige bilo je rasprodano u tri mjeseca od njezina izlaženja. Kako je mnogo upita bilo za nju svih ovih godina, i mnogo interesa, ovo je njezino drugo izdanje u biblioteci „Hrvatska povijest“ nakladničke kuće Despot Infinitus d.o.o. iz Zagreba. Ova knjiga svojim sadržajem nadilazi obuhvaćeno koprivničko područje. U njoj će čitatelj, primjerice, naći priču o prvom ustaškom logoru u NDH, “Danici” kod Koprivnice, posebice o njegovu ponovnom funkcioniranju nakon rata, za komunističke vlasti, o čemu se sve do danas šutjelo. U knjizi je, dalje, napisana do sada najiscrpnija analiza umorstva književnika i seljačkog tribuna Mihovila Pavleka Miškine. Ispričana je priča o sudbini Udbinjana koji su nakon progona iz Udbine potkraj 1942. svoje nove domove našli u Podravini. Novim, do sada nepoznatim podacima upotpunjena je slika o tzv. Podravskoj republici 1943./1944., pa o Rafaelu Bobanu i njegovoj Crnoj legiji koji su se početkom 1944. prebacili u sjeverozapadnu Hrvatsku i stacionirali se u Koprivnici. Tu su do sada i gotovo nepoznati i vrlo iscrpni detalji o bitci za Koprivnicu u jesen 1944., koja je bila jedna od najžešćih ratnih bitaka na hrvatskome prostoru za Drugoga svjetskog rata. Koprivničko područje itekako nadilazi i “Operacija Gvardijan”, ili “Deseti travnja“, koja je u ovoj knjizi također do sada najdetaljnije opisana. U knjizi je opisana i borba Partije protiv Crkve, a popisane su i komunističke žrtve među svećenstvom. Prva cjelina kronološki obuhvaća sva zbivanja na području koprivničke Podravine (odnosno područje nekadašnjih kotareva Koprivnica i Đurđevac) od 1941. do 1948. godine. Zatim slijedi drugi dio u kojem je zapravo ispričan niz pojedinačnih sudbina ljudi koji su bili glavni akteri opisanih događaja i na jednoj i na drugoj strani. Upravo te pojedinačne sudbine svjedoče o okrutnosti tadašnjega vremena, kao i obaju režima, ustaškog i komunističkog. Drugu veliku cjelinu ove knjige čine svi popisi žrtava. Velik dio tih popisa do danas uopće nije objavljen (primjerice, popis logoraša “Danice” 1941. godine, popisi Zemaljske komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njegovih pomagača za Hrvatsku, pa popis osuđenika i presuda Vojnog suda u Bjelovaru 1945.-1946., izvještaji rimokatoličkih župnih ureda i pravoslavnih parohija…). Posebno je zanimljiv do sada nepoznat popis iz elaborata Udbe “Rekonstrukcija banditizma za bivši kotar Koprivnica” u kojem je Udba navela sve osobe koje su se, po njezinoj prosudbi, borile protiv nove vlasti, kao i osobe koje su im u tome pomagale, pri čemu su navedeni i podaci gdje je koja od tih osoba nađena, ubijena ili kako je kažnjena. Ukratko, knjiga Zvonimira Despota do sada je najopsežniji, najobjektivniji i najhrabriji znanstveni rad o ratnim i poratnim godinama koprivničke Podravine. Despot je nekoliko godina svoje slobodno vrijeme, htijenje i znanje posvetio izučavanju tog bolnog dijela koprivničke prošlosti, kojega se dosad nitko tako opsežno nije prihvatio. Izuzetna je vrijednost Despotove knjige u tome što se nije opredjeljivao ni za jednu stranu, nego sve temelji isključivo na činjenicama. Njezina je vrijednost i u tome što je Despot spretno i znalački povezao događaje na svjetskoj i hrvatskoj sceni u to doba s onima na koprivničkom području. Odnosno, knjigu je pisao s nacionalnog vidika, tako da je ona zanimljiva svima, a ne samo Koprivničancima, jer je tadašnje krvave prilike na nacionalnoj razini u detalje ispričao baš na koprivničkom primjeru. Velika je vrijednost knjige i u tome što su u njoj objavljeni svi dostupni popisi žrtava, osim nekih koji su parcijalno rađeni, pa su time i manje vjerodostojni. Knjiga je zbog toga i prvorazredni izvor podataka za daljnja povijesna istraživanja, ne samo za Koprivnicu, već dakako i za šire. PREDGOVOR (Željko Krušelj)