ZAJEDNIČKE SASTAVNICE I RAZLIKE HRVATSKOG I BAVARSKOG ZAKONA O GRADNJI

PREDGOVOR Knjiga ZAJEDNIČKE SASTAVNICE I RAZLIKE HRVATSKOG I BAVARSKOG ZAKONA O GRADNJI predstavlja nastavak istraživačkog rada u području projektiranja, stjecanja dozvole za gradnju, gradnje i uporabe građevina visokogradnje. Naime, u knjizi SUSTAVI PLANIRANJA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA - usporedba načina i sustava planiranja u nekim državama članicama EU i Republike Hrvatske, iz 2009., u izdanju Novog informatora, između ostalog, predstavljeni su Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07., 38/09) i Bavarski zakon o gradnji (novela 7. - 2008.). U Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, pitanja gradnje nisu bila cjelovito uređena u posebnom dijelu Glave III. GRADNJA, nego u nekim glavama, zajedno s pitanjima koja se odnose na prostorno uređenje. U svrhu unaprjeđenja hrvatskog javnog građevinskog prava, Zakon o prostornom uređenju i gradnji stavljen je izvan snage i donesena su dva nova zakona: Zakon o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 153/13) i Zakon o gradnji (Nar. nov., br. 153/13). Da bi se provjerila uspješnost provedbe novog Zakona o gradnji, nužno je provesti njegovu usporedbu s odgovarajućim pravnim aktom neke od država članica Europske unije, koji se, već niz desetljeća, uspješno primjenjuje i provodi bez prepreka. U ovoj knjizi provodimo usporedbu Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 153/13) i Bavarskog zakona o gradnji (novela 7. - 2008.), koji je prvi put donesen 1962. On se u svojoj strukturi nije mijenjao, nego usklađivao s napretkom tehnike građenja i povećanja učinkovitosti javne uprave. Usporedba je provedena na način da je predstavljena reforma Bavarskog zakona o gradnji, sažeto prikazan Bavarski zakon o gradnji, provedena usporedba zajedničkih sastavnica i razlika Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 153/13) i Bavarskog zakona o gradnji (novela 8. - 2008.). Također, prikazana je bavarska Uredba o građevinskim podnescima i prijavama u postupku građevinskog nadzora te sažeti prikaz šesnaest obrazaca kojima je uređen upravni postupak od podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole do stjecanja uporabne dozvole. Reforma Bavarskog zakona o gradnji pokazala se uspješnom, ne samo povećanjem učinkovitosti javne uprave, nego i znatnim ekonomskim učincima. Usporedbom zajedničkih sastavnica i razlika Bavarskog zakona o gradnji i Zakona o gradnji ukazuje se, ujedno, i na nedostatke i potrebne smjerove promjene hrvatskog zakonodavstva i prakse gradnje građevina visokogradnje. Da je bavarska praksa zaista bolja, pokazuje stabilnost Bavarskog zakona o gradnji. Tijekom njegove primjene doneseno je osam novela, ali njegova struktura nije značajnije mijenjana. Izmjenama i dopunama pojedinih odredaba usklađivan je s napretkom tehnike građenja i povećanjem učinkovitosti javne uprave. Hrvatska je od 1992. do 2013. pet puta stavljala izvan snage Zakon o gradnji i donosila novi zakon o gradnji.˝ U Bavarskoj je značajan utjecaj na povećanje učinkovitosti javne uprave postignut donošenjem Uredbe o podnescima i prijavama u postupku građevinskog nadzora i šesnaest obvezujućih obrazaca, kojima je transparentno uređen upravni postupak i prenesena odgovornost i samostalnost na sudionike u gradnji (investitora i projektanta), umjesto sigurne i potpune kontrole državne administracije. U privitku knjige nalazi se tabelarni prikaz građevinsko-tehničkih dokaza mehaničke otpornosti i stabilnosti i zaštite od požara, kao funkcija razreda zgrada, prijevodi pravnih akata i građevinsko-tehničke odrednice, kojima se provodi dokaz temeljnih zahtjeva za građevinu s izvornim nazivima i brojevima normi, koje je objavilo Bavarsko ministarstvo unutarnjih poslova, graditeljstva i prometa.