JULIJE KLOVIĆ NAJVEĆI MINIJATURIST RENESANSE = GIULIO CLOVIO THE GREATEST MINIATURIST OF THE RENAISSANCE

Najveći minijaturist renesansnoga razdoblja Juraj Julije Klović (1498. - 1578.) u svoje je doba stekao glas i poštovanje najvrsnijeg umjetnika. Ta slava, s kojom je neraskidivo povezano i ime njegove domovine, traje stoljećima. Što više, često se spominje kao jedan od najvećih sitnoslikara svih vremena. Prema predaji, toliko je bio vrstan minijaturist da je na noktu palca mogao naslikati cijelu Posljednju večeru. Taj najpoznatiji svjetski umjetnik iz Hrvatske, koji se na nekoliko svojih minijatura potpisao Julio Clovio de Croazia, u Hrvatskoj je prisutan s tek tri djela iako su njegovom rukom iluminirani brojni molitvenici, lekcionari i časoslovi koje su naručivali najugledniji ljudi njegova doba. Tada, a i danas oni se čuvaju kao najveće dragocjenosti. Nekoć su nad njima bdjeli naručitelji, a danas se ljubomorno čuvaju u trezorima najpoznatijih svjetskih knjižnica i muzeja. Javnosti, zapravo, nisu dostupni danas kao ni onda kad su nastali. Njihovo posuđivanje izvan mjesta na kojima se čuvaju nije uobičajeno. Stoga je izložba Jurja Julija Klovića, koju uz tridesetu obljetnicu svog uspješnoga djelovanja priređuje Galerija Klovićevi dvori, pravi pothvat. Za posudbu Klovićevih djela iz europskih i svjetskih riznica, Klovićevi dvori su morali osigurati specijalne i vrlo rigorozne uvjete izlaganja i čuvanja. Jer je riječ o dragocjenostima koje se čuvaju u trezorima. Udovoljivši tim najstrožim kriterijima Galerija Klovićevi dvori, koja u svom nazivu nosi ime tog proslavljenog minijaturista, prvi put će hrvatskoj, ali i svjetskoj javnosti, podastrti sitnoslikarski opus Jurja Julija Klovića. Naime, upravo je Zagrebu i Hrvatskoj pripala čast da po prvi puta na jednom mjestu objedini veliki dio opusa ovog slavnog slikara manirizna. Rođen u Grižanama u Hrvatskom primorju, Juraj Julije Klović još je kao osamnaestogodišnji mladić otišao u Italiju gdje stupa u službu kardinala Domenica, a potom kardinala Grimanija. No, život će ga za kratko odvesti u Mađarsku gdje radi za kralja Ljudevita II. Slijedit će zatim njegova kraća svećenička životna epizoda tijekom koje ime Juraj mijenja u Julije. Naposljetku će se vratiti u okrilje novoga mecene i stupiti u službu kardinala Alessandra Farnesea u Rimu. Kod njega dolazi u dodir s vodećim umjetnicima toga doba - Michelangelom, Vasarijem i Brueghelom koji su također uživali u kardinalovoj mecenatskoj naklonosti. Sâm Klović Farneseu je preporučio mladoga El Greca koji mu se istinski divio te izradio dva Klovićeva portreta.