LINGVISTIČKI ATLAS POMORSKE TERMINOLOGIJE ISTARSKIH GOVORA (LAPTIG)

Pok. profesor Pavao Tekavčić bio je jedan od najboljih poznavatelja jezične situacije i jezičnih odnosa u Istri i još 1970-ih predložio je izradbu jezičnoga atlasa Istre, no ta zamisao nije bila ostvarena. Na tom tragu prof. dr. Goran Filipi početkom 1990-ih godina počeo je tu ideju ostvarivati u okviru projekta Atlas Linguarum Histriae et Liburniae, a na tome se radi do danas. Nakon višegodišnjega sustavnoga prikupljanja građe u pojedinim mjestima, g. 1998. autori LAPTIG-a objavili su Istriotski lingvistički atlas (ImLA), važno djelo koje pridonosi čuvanju jezične i kulturne baštine Istre, a istodobno i dragocjeno vrelo za proučavanje različitih aspekata jezičnih kontakata. Isti autori trenutno dovršavaju veliki svezak Lingvistički atlas istarskih čakavskih govora (LAIČaG). Takve zahtjevne projekte, koji su neizmjerno važni za jezična proučavanja, u znanstvenom svijetu ostvaruju dobro opremljeni instituti s mnogobrojnim suradnicima (sastavljači upitnika, terenski anketari, snimatelji itd.), a ovdje je taj složeni posao akad. Filipi obavljavao uglavnom sa svojom dugogodišnjom suradnicom dr. Barbarom Buršić Giudici i studentima. U ovom atlasu prikupljeni su i zapisani elementi tradicionalne materijalne civilizacije i duhovne kulture istarskoga življa, kao i povijest odnosa među različitim skupinama. Lingvistička geografija već je odavna upozorila na to da u razvoju jezika, osim unutarnje genetičke dinamike, postoji i tzv. kontaktna dinamika: iako je svaki idiom rezultatom ponajprije vlastita internoga razvoja, nema ljudskoga idioma koji, u odgovarajućim okolnostima, nije preuzimao jedinice i strukture iz onih idioma s kojima je bio u dodiru. Sve se te poukezorno očitavaju iz atlasa koji je pred nama.