MIKROSOCIJALIZAM: mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih

Istražujući društvene odnose i strukture u kasnom socijalizmu autori poglavlja u ovome zborniku pozornost su usmjerili na ulogu građana kao samoupravljača u mjesnim zajednicama i kućnim savjetima, položaj poduzeća između ekonomije i politike, kulturno stvaralaštvo i kulturnu politiku, lokalne medije koji stvaraju sliku o zajednici, ulogu žene i ženskog aktivizma, položaj i utjecaj partizanskih boraca i njihove udruge te na zaštitu samoupravnih prava i društvenog vlasništva. Pored novih znanja o svakoj pojedinoj temi, autori daju doprinos poznavanju sustava koji su činile društveno-političke i samoupravne zajednice, skupštine općina, organizacije udruženog rada, samoupravne interesne zajednice, društvene i društveno-političke organizacije te njihovi mjesni i općinski komiteti, konferencije i odbori, kao i mjesne zajednice te razni aktivi, savjeti i komisije. Primjeri dolaze iz ondašnjih općina Pula, Rovinj, Labin, Karlovac, Duga Resa, Sisak, Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Šibenik, zagrebačkih općina i drugih sredina. Sadržaj zbornika: Igor Duda, Mikrosocijalizam ili što je dovoljno malo? Društveno samoupravljanje između općine, mjesne zajednice i kućnog savjeta; Saša Vejzagić, Poslovne strategije kao čimbenici odnosa velikog industrijskog poduzeća i lokalne zajednice: Građevni kombinat Međimurje i Industrogradnja od sredine 1960-ih do kraja 1980-ih godina; Anita Buhin, Samoupravni preobražaj kulture u praksi: mikroperspektiva Karlovca i Pule; Magdalena Najbar-Agičić, Položaj lokalnog tiska u samoupravnom socijalizmu na primjerima Karlovačkog tjednika i Glasa Podravine; Chiara Bonfiglioli, "Dopisi najčešće lutaju po kućnim ladicama": ženski aktivizam u KDAŽ-u 1970-ih godina; Tina Filipović, Borački prioriteti i autoriteti: SUBNOR u lokalnoj zajednici 1970-ih i 1980-ih godina; Igor Duda, Društveni pravobranilac samoupravljanja: istarska i dalmatinska iskustva