SLAVONIJA U XX. STOLJEĆU

Polazeći od činjenice da se Slavonija ne može zamisliti bez Hrvatske, niti Hrvatska bez Slavonije, Bože Mimica u svojoj se knjizi nije ograničio samo na lokalnu povijest ove istočne regije. U okviru sažete povijesne sinteze Hrvatske, usmjeravajući svoje kazivanje na njezine sjeverozapadne i istočne krajeve koji su stoljećima dijelili istu sudbinu, prikazao je povijest Slavonije u širem kontekstu hrvatske povijesti od antike do početka trećeg milenija poslije Krista. Napisao je zanimljivu knjigu osvjetljavajući protekla vremena od ilirskog doba do osamostaljenja hrvatske države potkraj 20. stoljeća. Pritom se selektivno i kritički služio povijesnim sintezama, monografijama, studijama, raspravama, znanstvenim i stručnim člancima, a težište svojega rada usmjerio je na prikazivanje najnovijih vrijednih dostignuća hrvatske historiografije, poglavito onih koji popunjavaju mnoge praznine naše nacionalne povijesti, kritički se osvrćući na zastranjivanja i »pobjedničke« i revizionističke historiografije. U obradi povijesne građe usredotočio se na političku povijest, a gospodarske i druge oblike života spominjao je onoliko koliko je bilo potrebno za razumijevanje ključnih zbivanja i događaja. Ne zalazeći dublje u motivaciju povijesnih procesa i pojava, nastojao ih je objasniti racionalnim uzrocima. Pritom je nastojao izbjeći ograničenja tiskovina redizajnirane povijesti koje su se na prijelazu 20. u 21. stoljeće pojavile u službi ideologije i svakodnevne politike. Budući daje knjiga namijenjena širokom krugu čitatelja, odlučio se za kazivanje bliže publicističkom nego strogo znanstvenom stilu, svjestan da je takav pristup težak izazov svakom ozbiljnom autoru koji želi razmatrati bitne i provjerene povijesne činjenice. (akademik Petar Stričić)