ZBORNIK VRGORSKE KRAJINE I

Zbornik Vrgorske krajine objedinjuje različita mišljenja i vrijednosne sudove vezane za prostor starohrvatske župe Rastoke te Gorske župe od prapovijesti do danas i nastao je kao rezultat dugogodišnjih istraživanja različitih znanstvenika koji su se bavili Vrgorcem i Vrgorskom krajinom polazeći od postavke da je zavičajnost u suvremenom svijetu globalizacije ne samo neizbježna strana procesa, nego i ključna konstitutivna sastavnica ukupnog napretka, u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Glavni urednik Zbornika, prof. dr. sc. Tihomir Radić polazi naime od stava da znanstveni pristup zavičajnosti općenito, pa tako i u svakom konkretnom obzoru treba uzeti kao polaznu osnovu ovog Zbornika. Poglavito su važna pitanja, a koja prof. dr. Radić u prva tri priloga Zbornika tematizira pitanja sadržajnosti, moduliranja, polemičnosti i slično jer je očigledno da žarišta mnogih suvremenih sporova i velikih antagonizama treba tražiti u relaciji višestrukih prožimanja lokalnog i globalnog. Primjerice, uobičajena izreka misli globalno, djeluj lokalno podliježe kritici jer je često suvislije shvaćanje da se misli lokalno i djeluje globalno na dobrobit ukupnog svijeta i ljudskog progresa. Nakon poglavlja o Zavičajnosti u svijetu globalizacije slijedi poglavlje Vrletni zaobalni kraj s osvrtom na položaj i ime Vrgorca, Vrgorsku krajinu, vrgoračke kule i vrgorska naselja: Banja, Dragljane, Draževitići, Dusina, Kljenak, Kokorići, Kotezi, Kozica, Mijaca, Orah, Podprolog, Poljica Kozička, Prapatnice, Rašćane, Ravča, Stilja, Umčani, Veliki Prolog, Vina, Višnjica, Vlaka, Vrgorac , Zavojane. Posebno poglavlje posvećeno je Krajini kroz povijest. U Zborniku se nalazi i iznimno zanimljiv prilog Cvita Fiskovića Najstariji opisi i slike Vrgorca. Arheolog Luka Gudelj bavi se u svom prilogu mjestom Zavojane i arheološkom kartom Zabiokovlja. Posebna su poglavlja u ovom Zborniku posvećena i Gospodarskim obzorima, pjesniku Tinu Ujeviću (Polet duha) i Sportskim stremljenjima.